Evropska unija nastoji smanjiti ovisnost o tradicionalnim dobavljačima plina, poput Rusije, uz pomoć Izraela i Katara, navodi analitičar za politiku i sigurnost Fikret Mehović, pozivajući se na svoje izvore.

Aktualna dešavanja u Gazi i Siriji imaju značajne implikacije na energetsku sigurnost Evropske unije, posebno u kontekstu diversifikacije izvora plina iz istočnog Mediterana. EU nastoji smanjiti ovisnost o tradicionalnim dobavljačima plina, poput Rusije, istražujući alternativne rute i izvore energije.

- Izrael je postao ključni igrač u ovom kontekstu zahvaljujući otkriću značajnih nalazišta prirodnog plina u svojim priobalnim vodama. Planovi za izvoz izraelskog plina uključuju saradnju s Ciprom i Grčkom na projektima poput Istočnomediteranskog plinovoda (EastMed), koji bi trebao transportirati plin iz istočnog Mediterana do Evrope preko Cipra i Grčke – ističe Mehović u intervjuu Feni.

Međutim, dodaje, sukobi u Gazi mogu destabilizirati regiju, što predstavlja rizik za ove infrastrukturne projekte i ukupnu energetsku sigurnost EU-a. Nestabilnost može odvratiti investitore i otežati realizaciju ključnih energetskih koridora.

Mehović smara da izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o ratu u Gazi, u kojima je kritizirao Bidenovu administraciju i njeno upravljanje bliskoistočnom krizom, imaju širu geopolitičku dimenziju koja uključuje i energetsku sigurnost Evropske unije.

- Unatoč ovim izazovima, EU i Izrael nastavljaju jačati svoju energetsku saradnju. Odnosi između EU-a i Izraela temelje se na snažnim gospodarskim i trgovinskim vezama, ali i tehničkoj saradnji. Na temelju Sporazuma o pridruživanju iz 2000.godine, odnos se tokom godina dinamično razvijao i proširio na niz sektora, uključujući energetiku – pojašnjava Mehović.

Akcijski plan EU-a i Izraela dogovoren 2005. godine promiče integraciju Izraela u evropske politike i programe.

- U junu 2022. godine, Evropska unija, Izrael i Egipat potpisali su Memorandum o razumijevanju koji omogućuje izvoz izraelskog prirodnog plina u Evropu preko Egipta. Prema tom sporazumu, izraelski plin će se transportirati do Egipta, gdje će biti ukapljen u postrojenjima za tekući prirodni plin (LNG), a zatim isporučen evropskim tržištima – navodi on.

Iako zadnja dešavanja na Bliskom istoku predstavljaju izazov za energetsku sigurnost EU-a i planove za diversifikaciju opskrbe plinom iz istočnog Mediterana, Mehović tvrdi da postojeći sporazumi i saradnja između EU-a i Izraela pružaju temelj za nastavak i produbljivanje energetske saradnje u budućnosti.

- EU kroz saradnju s Izraelom, Ciprom i Grčkom u energetskom sektoru jasno pokazuje namjeru da smanji ovisnost o ruskom plinu i osigura diversificirane izvore snabdijevanja - naglašava.

Ovaj strateški pristup, dodaje, ima ključnu geopolitičku važnost, jer omogućava Evropi veću energetsku sigurnost i otpornost na političke i ekonomske pritiske.

Kaže da je pohvalna i uloga zaljevskih država, koje aktivno doprinose ovom procesu povećanjem izvoza ukapljenog prirodnog plina (LNG) i jačanjem energetske saradnje s evropskim partnerima.

- Njihova spremnost da osiguraju stabilne i pouzdane isporuke plina dodatno pomaže EU u tranziciji prema novom energetskom modelu (The European Green Deal), smanjujući pritom rizike povezane s regionalnim krizama i političkim nestabilnostima – kaže Mehović.

Ovaj pristup, tvrdi on, ne samo da osnažuje evropsku energetsku neovisnost, već i jača globalne energetske veze između Evrope i Bliskog istoka, otvarajući prostor za dugoročnu saradnju u oblasti održivih i obnovljivih izvora energije.

- Trenutni geopolitički i energetski trendovi ukazuju na povećanu vjerovatnoću realizacije projekta izvoza katarskog plina preko Sirije, uprkos ranijim političkim i sigurnosnim preprekama. S obzirom na globalnu potražnju za prirodnim plinom i napore Evropske unije da diversifikuje izvore snabdijevanja, Katar, kao jedan od vodećih svjetskih proizvođača LNG-a, traži optimalne rute za plasman svojih energetskih resursa na evropsko tržište – zaključio je Fikret Mehović, analitičar za politiku i sigurnost.