U jeku nagađanja o ruskom odgovoru na ukrajinsko-američki dogovor i uvjete o prekidu vatre u cilju nekih budućih mirovnih pregovora i sporazuma, dok narativ Moskve ostaje prilično rezerviran i ‘tvrd‘ po pitanju ishoda razgovora Kijeva i Washingtona u Džedi, Washington Post je u četvrtak objavio dokument za koji tvrde da ga je u februaru sastavio moskovski think tank blizak ruskoj Federalnoj službi sigurnosti (FSB).

Dokument pripremljen za Kremlj, kako se navodi, ocrtava tvrdolinijaški pregovarački stav te eksplicitno iznosi ruske maksimalističke zahtjeve. Ukratko, kakvi su oni bili i do sada, u svim fazama invazije ruskog vladara Vladimira Putina na susjednu zemlju, koja je krajem februara ušla u četvrtu godinu.

U dokumentu se navodi, kako piše WP, da bi Rusija trebala raditi na slabljenju američkog pregovaračkog stajališta o Ukrajini poticanjem napetosti između Trumpove administracije i drugih zemalja, dok istovremeno nastavlja s naporima da demontira ukrajinsku državu.

Dokument, u svojim maksimalističkim zahtjevima u vezi bilo kakvog okvira prekida sukoba u Ukrajini, odbacuje preliminarne planove američkog predsjednika Donalda Trumpa za mirovni sporazum u roku od 100 dana kao nešto što je "nemoguće ostvariti" te se naglašava da do "mirnog rješenja ukrajinske krize ne može doći prije 2026. godine".

Također se odbacuje i dosadašnja "crvena krpa" za Kremlj, bilo kakav plan slanja mirovnih snaga u Ukrajinu, kao što neki evropski akteri predlažu, te se inzistira na priznavanju suvereniteta Rusije nad ukrajinskim teritorijima koje je zauzela (misli se, uz 2014. godine okupirani Krim, na regije Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, koje je Moskva ilegalno anektirala, iako niti jednu od njih ne kontrolira u potpunosti, op.a.).

Također se poziva na daljnje teritorijalne razdjelnice stvaranjem tampon zone na sjeveroistoku Ukrajine na granici s ruskim regijama kao što su Brjansk i Belgorod, kao i demilitarizirane zone u južnoj Ukrajini u blizini Krima, koji je Rusija nezakonito anektirala 2014. Ovo posljednje bi se, prema dokumentu, odnosilo i na regiju Odese.

"Trump ne razumije"

Osim toga, u dokumentu se govori o potrebi "potpune demontaže" sadašnje ukrajinske vlade.

Ovaj dokument, do kojeg je, kako se navodi, došla obavještajna služba EU-a, a u koji je WP imao uvid, ukazuje na izazove s kojima se Trump i dalje suočava u postizanju bilo kakvog dogovora s Kremljom o mirovnom sporazumu, sada kada je Kijev podržao prijedlog Washingtona o 30-dnevnom prekidu vatre, čime se premošćuju podjele između ovih dviju zemalja koje su nedavno eskalirale.

Dok Rusija još nije dala nikakav signal da će potpisati bilo kakav prekid vatre, analitičari upozoravaju da Moskva još uvijek ima mnoštvo načina na koje može odugovlačiti s pristankom čak i na privremenu pauzu u neprijateljstvima te ističu da je put do bilo kakvog dugoročnog mirovnog sporazuma još uvijek varljiv.

Rusija "nije zainteresirana za rano rješenje ukrajinske krize", tvrdi Thomas Graham, viši direktor za pitanja Rusije u Vijeću za nacionalnu sigurnost u mandatu predsjednika Georgea W. Busha, a sada suradnik u Vijeću za vanjske odnose (CFR).

"Oni stalno govore o temeljnim uzrocima, koji se, kao što znate, tiču ukrajinske ​​unutarnje politike, i još važnije od toga, evropske sigurnosne arhitekture, što bi trebala biti uloga NATO-a. Jednostavno primirje koje to ne uzima u obzir Rusiji nije u interesu. A čini se da Trump to ne razumije", kaže Graham, kako piše WP.

Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov izjavio je, pak, da Kremlj "nije bio upoznat s takvim preporukama", nazvavši ih "izuzetno kontradiktornim". "Radimo s promišljenijim opcijama", poručio je Peskov.

Dokument je pripremio think tank koji blisko sarađuje s FSB-ovom Petom službom, odjelom sljednice zloglasnog sovjetskog KGB-a koji nadzire operacije u Ukrajini, u sedmici uoči pregovora između Rusije i Sjedinjenih Država u Rijadu, koji su održani 18. februara.

Jedan ruski izvor blizak visokim ruskim diplomatima, komentirao je da glavni smisao preporuka odražava široki konsenzus u Moskvi, ali i napomenuo da nikad nije posve jasno u kojoj mjeri vrh Kremlja uzima u obzir dokumente koji mu se pripremaju. Dok ‘jastrebovi‘ među ruskom elitom izvršavaju pritisak na Kremlj da nastavi s ratom i "iskoristi trenutnu situaciju za daljnji napredak", druge skupine izvršavaju pritisak za brže rješavanje sukoba i "za barem primirje", dodao je.

U dokumentu su pobrojani i načini na koje bi Moskva mogla ojačati svoju pregovaračku poziciju zaoštravanjem napetosti između SAD-a te Kine i EU-a, te se predlaže da SAD dobije pristup ruskim mineralima, uključujući okupirane ukrajinske teritorije, poput istočne regije Donbas (Doneck i Luhansk), gdje se navodi da postoje velike rezerve rijetkih metala.

U intervjuu od 24. februara, ruski lider Vladimir Putin rekao je gotovo isto, kada je sugerirao da bi Moskva mogla pozvati američke kompanije da razvijaju ruska nalazišta minerala, uključujući i ona na okupiranim područjima u Ukrajini. Činilo se da je to bio pokušaj potkopavanja ranije predloženog sporazuma o razvoju mineralnih resursa između Ukrajine i Sjedinjenih Država.

U dokumentu se navodi da bi napori Rusije prvo trebali biti usmjereni na normalizaciju odnosa između Washingtona i Moskve, kroz obnovu pune razine organizacije diplomatskog osoblja u ambasadama obiju zemalja i imenovanje Aleksandra Darčijeva za ruskog ambasadora u Sjedinjenim Državama, što su prijedlozi koji su se pojavili u javnosti nakon razgovora između ruskih i američkih zvaničnika u Istanbulu 27. februara, koji su očito bili fokusirani na djelovanje diplomatskih misija.

Tvrd stav

U dokumentu se predlaže da Rusija pristane na to da ne raspoređuje svoje balističke rakete srednjeg dometa Orešnik u Bjelorusiji, na granici s Europskom unijom, dok bi zauzvrat Sjedinjene Države pristale da ne postavljaju nove raketne sisteme na evropski kontinent. Također se sugerira da Moskva zaustavi isporuke oružja zemljama koje se smatraju "neprijateljskim" Sjedinjenim Državama, dok bi zauzvrat Sjedinjene Države prestale naoružavati Ukrajinu - ali se dodaje da bi prestanak isporuka ruskog oružja saveznicima Moskve bilo "teško realizirati".

Dokument odbacuje početne prijedloge Trumpovog posebnog izaslanika za Ukrajinu, umirovljenog general-pukovnika Keitha Kellogga, za mirovni sporazum u kojem bi jedan predloženi element bio ukrajinsko ustupanje teritorija koje je zauzela Rusija i pristanak Kijeva da ih u budućnosti ne pokušava vratiti vojnim ili diplomatskim sredstvima. Međutim, navodi se da čak ni ova vrsta rješenja ne ide dovoljno daleko i da je bez službenog priznanja ruskog suvereniteta nad zauzetim regijama "prilično vjerovatno" da će se oružani sukob nastaviti u srednjoročnom razdoblju, "naprimjer nakon iduće promjene administracije u SAD-u".

U dokument se također odbacuju svi mogući politički ustupci Ukrajini, pa se tako odbijanje da zemlja uđe u NATO i održavanje izbora na kojima bi bilo dopušteno učestvovanje proruskih stranaka čak navodi kao nešto nedovoljno dalekosežno. "U stvarnosti, trenutni režim u Kijevu ne može se promijeniti iz zemlje. Potrebna je njegova potpuna demontaža", navodi se.

Prisutnost bilo kakvog mirovnog kontingenta u Ukrajini također se odbacuje kao "apsolutno nepotrebna" jer bi bilo koja sila bila pod "ozbiljnim zapadnim utjecajem", dok su planovi SAD-a da nastave naoružavati Ukrajinu nakon bilo kakvog mirovnog sporazuma "apsolutno neprihvatljivi", kao i održavanje ukrajinske vojske na sadašnjoj razini od milion vojnika.

U dokumentu su također odbačeni napori da se Rusija nagovori na mirovni sporazum djelomičnim ukidanjem sankcija. "Nije jasno koja bi bila korist za Rusiju", navodi se, budući da je "važnost faktora sankcija protiv naše zemlje očito preuveličana", prenosi Washington Post.