U Bosni i Hercegovini rat se osjeća u zraku: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik poduzeo je konkretne korake ka otcjepljenju Republike Srpske. Šta EU sada može učiniti, koji međunarodni saveznici podržavaju Dodika i zašto je srpski lider pozvao na lov protiv jednog CSU političara?

Eksperti govore o najtežoj krizi od završetka rata u Bosni 1995. godine: vođa bosanskih Srba Milorad Dodik sve glasnije prijeti podjelom Bosne i Hercegovine – i već je poduzeo konkretne korake u tom smjeru, piše austrijski medij GMX.

Tako je donio zakone prema kojima državne pravosudne i policijske institucije više ne smiju djelovati na teritoriji Republike Srpske. Bosna i Hercegovina je podijeljena na dvije entitete – Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku.

Dodik potpaljuje vatru na Balkanu

Sada je lider Republike Srpske Dodik izmijenio Krivični zakonik tako da se kažnjavaju službenici koji nastave raditi u državnim institucijama. Osim toga, najavio je formiranje vlastite granične policije i uveo "Zakon o stranim agentima".

U Parlamentu Republike Srpske sredinom marta izjavio je: "Mi ćemo loviti Schmidta." Ovdje se misli na CSU političara Christiana Schmidta, visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. On kao aktuelni nosilac te funkcije nadgleda političke procese u zemlji i ima ovlaštenja državne vlasti.

Ovo su riječi koje dolaze iz usta nekadašnjeg reformatora i nosioca nade. Međutim, danas je lider Republike Srpske više noćna mora za Zapadni Balkan. Dodikove oštre riječi protiv Schmidta imaju svoj razlog: krajem 2023. godine potpisao je dva zakona kojima se odluke visokog predstavnika UN-a Schmidta proglašavaju nevažećim u Republici Srpskoj.

Zbog toga je Dodik u februaru ove godine pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu političkog djelovanja. Od tada je protiv njega raspisan i nalog za hapšenje.

Dodik želi podijeliti Bosnu i Hercegovinu

"Retorika o secesiji kod Dodika nije nova, na tome gradi svoju politiku već deset godina", kaže politolog i stručnjak za istočnu Evropu Vedran Džihić. Do sada je prijetio, pravio male korake naprijed i kroz pritisak postizao kompromise. "Zbog toga je država uvijek iznova bila u krizi, institucije su bile blokirane."

Sada je Dodik otišao korak dalje. "Njegov učinak u vlasti se pogoršao, opozicija je postala jača, a pritisak iz određenih zemalja EU se povećao", analizira Džihić. Osim toga, presuda ga je dovela u politički neizvjesnu situaciju.

Džihić ocjenjuje trenutnu opasnost kao "ogromnu": "Poredak mira je doveden u pitanje", kaže on. Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine nastojalo se uspostaviti mirni poredak nakon rata u Bosni. "Za tri naroda stvorena su dva teritorijalna entiteta. U Republici Srpskoj većinom žive Srbi, dok u Federaciji Bosne i Hercegovine žive pretežno muslimanski Bošnjaci i bosanski Hrvati", objašnjava ekspert.

Međutim, sporazumom iz Dejtona je također određeno da suverenitet i teritorijalni integritet države Bosne i Hercegovine moraju biti očuvani – upravo to Dodik sada krši svojim zakonima. "Također je odlučeno da se u Republici Srpskoj ne može započeti novi ustavotvorni proces – prema centralnom ustavu, manji bosanski entitet za to zapravo nema pravo", kaže Džihić.

Dodik je nekada važio za "izdajnika"

Međunarodna zajednica je nakon rata sredinom 1990-ih imala ideju da će se država ujediniti i možda vratiti na stanje prije rata. "Ali to se nije dogodilo. I dalje se politika vodi pozivajući se na druge narode i ugroženost vlastite nacije", kaže Džihić.

Pri tome je Dodik nekada i sam važio za "izdajnika" među srpskim nacionalistima. Kada je 1998. godine prvi put postao premijer Republike Srpske, bosanska država je bila u reformskom procesu – također i ka EU integracijama. "Tada se Dodik predstavljao i djelovao kao konstruktivan političar. Zalagao se za državne reforme, poput uspostavljanja državnog tužilaštva i policijske agencije", podsjeća Džihić.

Međutim, posebno nakon svjetske ekonomske krize, mnogi građani su stekli utisak da nema brze perspektive za evropske integracije. Sve više su se okretali nacionalistima – a Dodik je bio vodeći političar na srpskoj strani.

Danas, nekadašnji reformator na putu ka Evropi nalazi se na crnoj listi SAD-a i teži ujedinjenju Republike Srpske sa susjednom Srbijom. 2016. godine prvi put je organizovao referendum o nezavisnosti Republike Srpske – iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prethodno proglasio takvo glasanje neustavnim.

Da li će nalog za hapšenje Dodika biti sproveden, ostaje neizvjesno. On je najavio da će ga štititi policija Republike Srpske – što znači da bi svaka intervencija mogla predstavljati sigurnosni rizik za Bosnu i Hercegovinu.

Na Balkanu ponovo prijeti rat

"Imamo državu koja je nastala iz rata. U tom ratu je ubijeno stotinu hiljada ljudi, a dva miliona ih je protjerano", kaže Džihić. Ako se sada, 30 godina kasnije, sve ponovo otvara, de facto se vraćamo u ratno vrijeme.

"U najgorem scenariju moglo bi doći do novih oružanih sukoba ako Dodik nastavi sa svojim idejama, a Bošnjaci kažu: 'Nećemo dozvoliti da nam se, kao devedesetih, ponovo otme dio zemlje'", upozorava Džihić.

Osim toga, Dodik ima podršku iz inostranstva: srpski predsjednik Aleksandar Vučić bi, na primjer, mogao priskočiti u pomoć bosanskim Srbima. "To je izuzetno opasno. Sve se to dešava u evropskom susjedstvu, u trenutku kada se geopolitički mnogo toga mijenja. To je sve igra vatrom", kaže politolog.

Mogućnost da neko u ovom sukobu preuzme ulogu posrednika, Džihić smatra malo vjerovatnom. "Gotovo da nema šta da se posreduje. Zakoni države Bosne i Hercegovine jasno kažu da su usvojeni zakoni Republike Srpske neustavni."

On smatra da je EU dužna uvesti sankcije – kao što su to već učinile SAD. Međutim, mađarski premijer Viktor Orban je blizak prijatelj i saveznik Dodika – i želi spriječiti bilo kakvu oštru akciju protiv njega. "Dodik također ima podršku ruskog predsjednika Putina. Računa na to da će mu on u krajnjem slučaju pomoći."

Ponovo tinja na Balkanu – već viđeno.