Srbija bi mogla izgubiti pristup ključnim uvozima nafte u petak, nakon što razgovori usmjereni na sprječavanje uvođenja američkih sankcija jedinoj naftnoj rafineriji u zemlji nisu doveli do rješenja, izjavio je predsjednik Aleksandar Vučić.

Američko ministarstvo finansija zatražilo je od ruske državne kompanije Gazprom i njene podružnice Gazprom Neft da prodaju svoj većinski udio u srpskoj rafineriji NIS – među stotinama drugih poslovnih udjela – u okviru napora da se "cilja primarni izvor prihoda Rusije", ili će se suočiti sa sankcijama, piše Financial Times. 

Produženi rok za ruske vlasnike da se povuku iz NIS-a ističe u petak, a Vučić je rekao da ne očekuje dogovor u posljednjem trenutku kojim bi se kriza izbjegla.

Većina srpskog uvoza sirove nafte stiže preko naftovoda Janaf iz Hrvatske, koji bi, da bi izbjegao kršenje američkih ograničenja, morao obustaviti poslovanje s NIS-om.

"Razgovarali smo s Amerikancima, Rusima, sa svima" o pronalaženju rješenja, rekao je Vučić za Financial Times iz Beograda. "Nismo vidjeli nikakve promjene u američkom stavu."

Priznao je da "nije siguran da će Janaf obustaviti transport nafte" u petak i istakao potrebu da Srbija – koja ima rezerve nafte za oko 80 dana – postigne dogovor. Janaf nije odmah odgovorio na upite Financial Timesa putem e-maila.

Predsjednik Srbije, koji održava radne odnose s Kremljom i odbio je pridružiti se sankcijama EU protiv Moskve, suočen je s rastućim pritiskom, dok su višemjesečni protesti kulminirali masovnim okupljanjem u Beogradu ovog mjeseca, na kojem su stotine hiljada građana protestovale protiv navodne korupcije i neuspjeha njegove vlade.

Bijes javnosti izazvao je kolaps krova željezničke stanice u Novom Sadu u novembru, u kojem je poginulo 16 ljudi. Taj događaj pokrenuo je talas protesta predvođenih studentima, koji su im se kasnije pridružili i drugi nezadovoljni građani, uključujući advokate i poljoprivrednike, predstavljajući Vučiću najveći izazov u njegovih 13 godina vladavine.

Ruski vlasnici su odbili prodati svoj kombinovani udio od 56% u NIS-u, iako su promijenili vlasničku strukturu tako da ni Gazprom ni Gazprom Neft formalno ne drže većinski paket dionica rafinerije.

"Ruski stav je da žele zadržati rafineriju po svaku cijenu", rekao je Vučić. Ranije je odbacio mogućnost nacionalizacije NIS-a ili ruskog udjela kao način izbjegavanja sankcija i odbio je govoriti o strategijama kojima bi riješio situaciju.

"Na kraju, moramo imati potpuno osigurano tržište nafte u našoj zemlji, što znači punu opskrbu naše rafinerije i tržišta goriva", rekao je, dodajući da cijena nije problem i da bi se situacija "lako" mogla riješiti ako bi se postigao dogovor o prijenosu vlasništva nad NIS-om.

Jedno od mogućih rješenja, prema izvorima iz industrije, bilo bi da mađarska naftna kompanija MOL kupi ruski udio u NIS-u. MOL je odbio komentarisati ovo pitanje, a Vučić je rekao da se ono nije spominjalo tokom njegovog telefonskog razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom u srijedu.

Mađarski ministar vanjskih poslova u isto je vrijeme boravio u Moskvi zajedno s predsjednikom uprave MOL-a Zsoltom Hernádijem, gdje su s ruskom vladom razgovarali o energetskim pitanjima, ali Vučić je rekao da nije siguran da li je NIS bio na dnevnom redu.

Na pitanje koliko je pitanje NIS-a povezano s širim pregovorima između Rusije i SAD-a u kontekstu okončanja rata u Ukrajini, Vučić je odgovorio: "Mislim da je to za njih mala stvar."

Dodao je: "Ako sankcije stupe na snagu, morat ćemo odmah vidjeti reakciju ruske strane, a zatim ćemo i mi morati reagovati."