Sve očekivano, u ponedjeljak su na američkim finansijskim tržištima porasle cijene dionica tehnoloških kompanija nakon što je u petak objavljeno da će SAD suspendirati carine na proizvode Applea, Nvidije i sličnih kompanija. Potvrđuje se tako priča iz grčke mitologije o dva brata, Prometeju i Epimeteju, ovaj drugi učini pa onda promisli zbog čega se pomamio oko Pandore koja je na kraju otvorila ćup iz kojeg su na svijet došla sva zla. Prometej, koji prvo promisli, rekao mu je da ne prima darova od bogova. Trump je obrazac Epimeteja, najavio je da će uništiti jemenske hutiste, a oni i dalje ispaljuju projektile na Izrael. Odluči cijelom svijetu nametnuti carine pa dovede tržište američkog duga pred kolaps.

Rijetka pojava

Vrijednosti dionica i obveznica malo su se oporavile, ali dolar je i dalje na gubitku. Nakon najave carina, pratili smo rijetku pojavu, pale su cijene dionica, ali i obveznica i dolara - pravilo je da kad padaju dionice, ulagači traže sigurnu luku u obveznicama, što se ovaj put nije dogodilo. Euro je bio među valutama koje su porasle u odnosu na dolar, što samo potvrđuje da europodručje mora što prije provesti potrebne reforme kako bi euro mogao postati globalnom valutom.

Neizvjesnost oko carina i dalje je karakteristika koja drži ulagače na oprezu. "Nastavlja se razdoblje nesigurnosti. U ovakvom okružju potrošači, poslovodstva i investitori teško mogu nešto planirati dugoročnije", kaže Jed Ellerbroek, portfelj menadžer u kompaniji Argent Capital Advisors. Osim carina, u fokusu ulagača su kvartalni poslovni rezultati kompanija. No, to su rezultati za razdoblje prije nego što je 2. aprila Trump uveo carine. Važnije je pitanje, kažu analitičari, što će biti ubuduće, nego što je bilo prije. "Svi znaju da će se budućnost prilično razlikovati od prošlosti, pa poslovodstva kompanija nisu spremna previše planirati i prognozirati", kaže Ellerbroek.

Pokazuje se tako da je Trumpov carinski rat s Kinom bio primjer epimetejevskog ponašanja jer mu Beijing/Peking odgovori na isti način. Partijski mandarini ozbiljno su shvatili njegovu najavu carinskog rata pa su se pripremili.

Kina otkazala narudžbu Boeinga

Bloomberg javlja u utorak kako je "Kina naredila zračnim prijevoznicima da ne preuzimaju daljnje isporuke aviona Boeing Co. u sklopu trgovinskog rata ‘milo za drago‘, u kojem je Trump uveo carine 145 posto na kinesku robu (Kina je odgovorila 125-postotnim nametima), prema osobama upućenima u to pitanje. Beijing je zatražio od kineskih prijevoznika da zaustave bilo kakvu kupnju opreme i dijelova za zrakoplove od američkih kompanija".

Potez je to kojim s jedne strane Kina nastoji okrenuti avio kompanije prema lokalnim proizvođačima, iako je to jedan od sektora u kojima se ne može nositi s Airbusom i Boeingom. S druge strane, pokušava se stvoriti novi razdor između poslovne zajednice i Trumpa kad je riječ o carinama, u nadi da bi pritisak proizvođača mogao natjerati američkog Predsjednika na ustupke kao u slučaju Applea. Bloomberg je prošle sedmice izvijestio da Juneyao Airlines Co. odgađa isporuke aviona Boeing 787-9 Dreamliner koje je trebao dobiti za otprilike tri sedmice.

Nevolje američkog proizvođača aviona ne prestaju u Kini, Michael O‘Leary, šef najveće europske niskobudžetne avio kompanije Ryanair rekao je The Financial Timesu: "Ako se uvedu carine na te avione, velika je vjerojatnost da bismo mogli odgoditi isporuku."

Air China Boeing 777-300 (Foto: Wang Zhao/Afp)

Problemima nema kraja

Ryanair bi od augusta trebao dobiti još 25 aviona kompanije Boeing, ali neće mu trebati sve do marta, aprila 2026. godine. "Mogli bismo ih odgoditi i nadati se da će zdrav razum prevladati", rekao je O‘Leary. Ni tu ne staju svi problemi u sektoru, Airbus i Boeing uvoze dijelove za nove avione iz raznih regija. Francuski Safran, primjerice, isporučuje stajne trapove Boeingu, dok američki Collins Aerospace dizajnira i isporučuje komponente i sustave stajnih trapova za zrakoplove Airbus A350, što samo potvrđuje razinu kaosa koji će carine, ako se/kad se uvedu, izazvati globalnim opskrbnim lancima.

Najavljeni carinski rat nanijet će štetu Kini, banke procjenjuju da ove godine neće ostvariti ciljani rast 5 posto kao prošle (postoje sumnje u globalnoj zajednici da ni prošle nije, ali je tako prikazano). UBS smatra da bi rast mogao biti svega 3,4 posto. U Kini postoji od masakra na Tiananmenu društveni dogovor da Partija upravlja državom, ali mora garantirati stalni rast životnog standarda. Smatra se da joj je potreban rast od oko 5 posto kako bi ostvarila taj cilj.

Bez ožiljaka neće proći ni američka ekonomija, iako Trump tvrdi da će samo zarađivati. David Blond u tekstu koji je prenio Barron‘s upozorava na američke proizvodne sektore ovisne o izvozu koje druge zemlje mogu nadomjestiti bez ikakvih problema. Pa tako američki proizvođači prtljage i ručnih torbi izvoze 87 posto robe koju druge države mogu nadomjestiti u potpunosti. Proizvođači električne opreme izvoze 87 posto, a drugi izvori mogu namiriti 89 posto od toga.