Kada je Donald Trump 7. aprila upozorio Iran da će "cijela jedna civilizacija umrijeti večeras", jedan evropski diplomata u Vašingtonu izjavio je da je njegova vlada hitno tražila odgovor na zastrašujuće pitanje: da li američki predsjednik razmatra upotrebu nuklearnog oružja?

Slom tradicionalnih kanala komunikacije

Širom Evrope i Azije, zabrinutost je prevazišla okvire toga da li je Trumpova apokaliptična prijetnja bila stvarna ili je predstavljala obično blefiranje. Jedan od strahova, kako navodi ovaj diplomata, bio je da bi Rusija mogla iskoristiti trenutak kako bi opravdala slične prijetnje u Ukrajini, što bi pokrenulo nuklearnu krizu na dva kontinenta. Evropske vlade su odmah zatražile potvrdu i umirenje kroz tradicionalni kanal: američki State Department (Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a). Međutim, prema riječima diplomate, tamošnji zvaničnici dali su uznemirujući odgovor: nisu znali šta je Trump mislio niti kakve bi akcije njegove riječi mogle nagovijestiti.

Ova prethodno neobjavljena epizoda ukazuje na istorijski slom u američkoj diplomatiji. U trenutku kada jedinstveno nepredvidivi američki predsjednik potresa tržišta i glavne gradove svojim dramatičnim izjavama, vlade širom svijeta grčevito pokušavaju doći do pojašnjenja, samo da bi otkrile da su njihove uobičajene tačke kontakta – u američkim ambasadama ili unutar Vašingtona – nestale, nijeme ili potpuno isključene iz dešavanja. Najmanje polovina od ukupno 195 američkih ambasadorskih pozicija širom svijeta trenutno je upražnjena.

Margaret MacMillan, profesorica međunarodne istorije na Univerzitetu Oxford, izjavila je da Trumpova administracija nagriza sposobnost Amerike da razumije svijet u kojem djeluje, što povećava rizik od globalne nestabilnosti. Više nećemo biti u mogućnosti koristiti diplomatiju onako kako smo to često činili ranije: za izgradnju odnosa, postizanje sporazuma koji koriste objema stranama, te za sprečavanje i okončanje ratova, navela je ona.

S druge strane, Trumpova administracija odbacuje tvrdnje o slomu, navodeći da su promjene ojačale američku diplomatiju i pojednostavile proces donošenja odluka. Predsjednik ima pravo odrediti ko predstavlja američki narod i interese širom svijeta, izjavio je Tommy Pigott, portparol State Departmenta.

Ovaj izvještaj o američkom diplomatskom preokretu zasnovan je na intervjuima sa više od 50 visokih diplomata, zvaničnika Bijele kuće i nedavno penzionisanih ambasadora, kao i sa desetinama stranih zvaničnika, diplomata i parlamentaraca širom Evrope i Azije. Kako se karijerne američke diplomate otpuštaju ili potiskuju u stranu, saveznici Amerike mijenjaju način na koji komuniciraju s Vašingtonom. Umjesto da se oslanjaju na ambasade ili formalne kanale, strane vlade navode da reorganizuju svoju diplomatiju oko malog kruga ljudi koji imaju direktan pristup predsjedniku, zbog čega mnogi zavise od alternativnih tajnih kanala kako bi upravljali supersilom čiji su signali postali potpuno nepredvidivi.

Neki američki saveznici sada vjeruju da je najefikasniji odgovor na nestabilnog predsjednika tretiranje njegove retorike kao pozadinske buke. Tih kalkulacija je bilo napretek nakon što je Trumpova prijetnja uništenjem Irana podstakla strah od nuklearnog rata. Kao odgovor na to, zvaničnici u Velikoj Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj sastavili su ono što je jedan evropski diplomata nazvao "oštrim" zajedničkim saopštenjem kasnije tog dana. Ipak, odlučili su da ga ne objave, procijenivši da je Trumpov rječnik bio samo blefiranje i da bi javni ukor mogao podstaći predsjednika da nastavi sa bombardovanjem. Do večeri, Trump je objavio dvosedmično primirje sa Iranom. Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske i Njemačke nisu odgovorila na upite za komentar.

Ova epizoda, koja takođe ranije nije bila objavljena, ilustruje pristup koji mnogi saveznici sada prate: uzdržanost umjesto konfrontacije. Međutim, diplomate navode da je stalno zanemarivanje Trumpovih prijetnji takođe opasno jer bi ih moglo ostaviti nepripremljenim kada se pojavi nova kriza. Nakon više od godinu dana unutar Trumpovog drugog mandata, uticaj i informacije sve više teku kroz šačicu izaslanika. Najistaknutiji među njima su Trumpov zet Jared Kushner i predsjednikov dugogodišnji prijatelj, investitor u nekretnine Steve Witkoff. Kushner nema zvaničnu vladinu funkciju, a Witkoff nema prethodnog diplomatskog iskustva. Unatoč tome, neke strane vlade sada daju prioritet komunikaciji s njima u odnosu na zvanične kanale, otkriva agencija Reuters. Kushner i Witkoff nisu odgovorili na upite za komentar.

Druge zemlje su razvile sopstvene nekonvencionalne linije prema Bijeloj kući. Južnokorejski zvaničnici zaobišli su američke trgovinske pregovarače kako bi uspostavili veze sa šeficom kabineta Bijele kuće Susie Wiles – osobom za koju su smatrali da može objasniti Trumpove stvarne namjere dok su se borili protiv njegovih carina od 25%. Japan je, s druge strane, pronašao nevjerovatnog posrednika u osnivaču kompanije SoftBank po imenu Masayoshi Son, koji je jedan od Trumpovih partnera za golf.

Sveobuhvatna reorganizacija i masovni odlasci

State Department bio je rana meta u Trumpovom drugom mandatu. U aprilu 2025. godine, državni sekretar i šef diplomatije Marco Rubio nazvao je ovo ministarstvo "napuhanom" birokratijom koja je zahvaćena "radikalnom političkom ideologijom" i najavio "sveobuhvatni plan reorganizacije". Ovaj napor bio je nagoviješten u projektu Project 2025, političkom planu koji je 2023. godine objavio Heritage Foundation, desno orijentisani analitički centar sa sjedištem u Vašingtonu. Plan je pozivao na vitkiji State Department sa više politički imenovanih zvaničnika i uklanjanje karijernih ambasadora koji se smatraju neprijateljski nastrojenim prema administraciji.

Oko 3.000 zaposlenih napustilo je State Department prošle godine, od čega je gotovo polovina dobila otkaz, dok su ostali prihvatili otpremnine – što predstavlja smanjenje od približno 15% osoblja sa sjedištem u SAD-u. Zatim je u decembru Rubio naredio nezapamćen opoziv oko 30 ambasadora širom svijeta.

Rubio je prošle godine obećao da će njegova reorganizacija "osnažiti Ministarstvo od temelja, od biroa do ambasada". Međutim, danas je 109 od 195 američkih ambasadorskih pozicija širom svijeta potpuno upražnjeno, pokazuju podaci koje je objavilo Američko udruženje vanjskih poslova (AFSA), sindikat koji okuplja diplomate.