Unatoč tome što je ambasador Bosne i Hercegovine pri Ujedninenim nacijama, Zlatko Lagumdžija, prije samo dva dana kazao da ima saznanja da je i dalje najizvjesniji kandidat za visokog predstavnika u BiH Talijan Antonio Zanardi Landi, iz američkih izvora stižu informacije kakoSjedinjene Američke Države prvi put u povijesti ozbiljno razmatraju mogućnost da za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini postave svog kandidata.

SAD su članice Vijeća za provedbu mira (PIC) već obavijestile da za novog visokog predstavnika vide dr. Williama Rugera, visokog dužnosnika američke obavještajne zajednice.

Njegovo ime pojavilo se u trenutku kada unutar PIC-a traje intenzivna diplomatska borba oko nasljednika Christiana Schmidta, koji je već podnio ostavku, no ostaje u državi do izbora nasljednika.

Ruger trenutno obavlja funkciju zamjenika direktora Nacionalne obavještajne službe za integraciju misija u okviru Ureda direktora nacionalne obavještajne službe SAD (ODNI), gdje sudjeluje u koordinaciji američkih obavještajnih aktivnosti i pripremi predsjedničkih sigurnosnih brifinga.

Da Washington ozbiljno razmatra vlastitog kandidata, nagovijestila je još sredinom svibnja zamjenica šefa američke misije pri Ujedinjenim nacijama Tammy Bruce.

Ona je tada pozvala članice PIC-a da predlože kandidate za novog visokog predstavnika, a ukoliko ih ne bude dovoljno ili konsenzusa, da će i oni imati svoje prijedloge.

Ruger ipak nije bio prvi izbor administracije SAD. Washngton je navodno preferirao talijanskog diplomatu Antonija Zanardija Landija, ali taj prijedlog nije naišao na podršku europskih partnera. Europska unija i Velika Britanija insistiraju na „europskijem“ kandidatu, dok je Francuska već poslala i svoju službenu nominaciju, koju podržavaju Berlin i London.

Podsjećamo, sjednica Upravnog odbora PIC-a bit će održana 3. i 4. juna u Sarajevu.

Za razliku od većine dosadašnjih kandidata za visokog predstavnika, Ruger nije ekspert za Balkan niti za Bosnu i Hercegovinu. Njegova karijera vezana je uglavnom za pitanja američke globalne strategije, NATO-a, rata u Afganistanu, odnosa s Rusijom i sukoba u Ukrajini.

Poznat je kao pripadnik američke „restrainer“ struje – analitičara i dužnosnika koji smatraju da bi SAD trebale smanjiti vojni i politički angažman širom svijeta te se više fokusirati na unutarnje probleme i rivalstvo s Kinom.

Ruger je više puta tvrdio da europske države moraju preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost, umjesto dugogodišnjeg oslanjanja na Washington i NATO. Kritičan je prema politici američkog „primata“, odnosno ideji da SAD trebaju aktivno oblikovati političke procese širom svijeta.

Njegovi stavovi o ratu u Ukrajini dodatno izazivaju pažnju europskih saveznika. Iako se javno deklarirao kao „pro-ukrajinski“, istovremeno je upozoravao da rat u Ukrajini nije vitalni nacionalni interes SAD i da bi Kijev vjerojatno morao pristati na određene teritorijalne kompromise kako bi se izbjegla dalja eskalacija sukoba.

Također je ocjenjivao da je širenje NATO-a prema istoku, posebno prema Ukrajini i Gruziji, doprinijelo stvaranju sigurnosne krize s Rusijom. Zbog takvih stavova dio europskih političkih krugova Rugera smatra previše popustljivim prema Moskvi, dok njegove pristaše tvrde da zagovara „realističnu“ vanjsku politiku zasnovanu na američkim interesima, a ne ideološkim intervencijama.

Njegova kandidatura u europskim diplomatskim krugovima navodno je dočekana s nevjericom, posebno jer dolazi iz institucije koja se suočava s promjenama na vrhu. Direktorica ODNI-ja Tulsi Gabbard već je najavila povlačenje krajem lipnja iz obiteljskih razloga, pa dio diplomata smatra da bi Rugeru nova funkcija mogla predstavljati izlaznu opciju iz Washingtona.

Je li Lagumdžija bio dobro obaviješten, i hoće li prvi put u povijesti visoki predstavnik biti Amerikanac, saznat ćemo za nekoliko dana.