Ekspertski tim BiH posjetio je lokaciju Trgovska gora gdje je planirana gradnja skladište radioaktivnog otpada. Nakon posjete rekli su da bi bilo nekorektno postaviti skladište radioaktivnog otpada u opštini Dvor blizu granice sa BiH jer je riječ o seizmički nestabilnom području, što može predstavljati opasnost za narednih 10 do 12 generacija, piše Buka

Ovo je prva posjeta Ekspertskog tima BiH nakon što je u Zagrebu održan sastanak sa predstavnicima Fonda za finansiranje razgradnje Nuklearne elektrane Krško 30. juna.

Profesor Neđo Đurić, član tima za geologiju, rekao je da planovi Hrvatske o izgradnji odlagališta na lokaciji Trgovska gora predstavljaju opasnost za narednih 300 godina.

Najavljeno je da će Ekspertski tim tražiti od Savjeta ministara da u budžetu za narednu godinu obezbijedi sredstva za istraživanja, inače od borbe BiH, a posebno građana Novog Grada, da se odlagalište za nuklearni otpad iz NE Krško ne smjesti ni kilometar od granice sa BiH, neće biti ništa.

Hazim Hrvatović, ekspert u oblasti regionalne geologije, zemljotresa i seizmičkih istraživanja, je izjavio da treba raditi dalja istraživanja seizmičnosti ovog područja.

“Treba ocijeniti kolika opasnost prijeti od zemljotresa na tom prostoru, što sigurno u tehničkom smislu može imati uticaja na donošenje odluke o samoj lokaciji, odnosno odabiru mjesta gdje će se odlagati radioaktivni otpad”, rekao je Hrvatović.

Ekspertski tim je konstatovao da se ulaz prostora bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac nalazi oko 850 metara od rijeke Une, a objekti planirani za skladište radioaktivnog otpada oko tri kilometra.

Natalija Samardžić, savjetnica za hidrogeologiju Federalnog zavoda za geologiju rekla je da su vidjeli da je teren pokriven, što znači da su potrebna opsežna bušenja.

“Najveći problem je blizina rijeke Une, koja je veliki recipijent i koja bi bilo kakvu potencijalnu opasnost, odnosno incidentnost zagađenja, prenijela na velike udaljenosti. S druge strane, radi se o veoma neistraženom terenu, tu nije urađena osnovna hidrogeološka karta, dok sa BiH strane nije urađena ni osnovna geološka karta”, istakla je ona.

Miroslav Drljača, načelnik opštine Novi Grad, rekao je da je planirana lokacija neprihvatljiva i bliža Novom Gradu nego Dvoru.

“U blizini je devet bunara sa kojih se vodom snabdijeva stanovništvo Novog Grada. Radi se o seizmički aktivnom području, što je pokazao razorni zemljotres krajem prošle godine. I u Fukošimi je sve rađeno po međunarodnim standardima, a desilo se to što se desilo”, istakao je Drljača.

Podsjetimo da smo ranije pisali da se o radu pravnog tima koji je koji je oformljen u svrhu izrade strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore ništa ne zna.

Naime, Pravni tim imenovan je 29. oktobra prošle godine i do danas nemamo nikakve reazultate ovog tima.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine tada je na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo odluku o imenovanju Ekspertnog tima za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore. Tada je donesena je i odluka o imenovanju Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa BiH u vezi sa pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.

Tada je rečeno da su ekspertni i pravni tim dužni svaka tri mjeseca, posredstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, izvještavati Vijeće ministara BiH o radu i realizaciji zadataka i aktivnosti.

Mario Crnković iz Udruženja “Green team” Novi Grad rekao je da je krajnje nezadovoljan što Bosna i Hercegovina nije učinila niti jedan pravni iskorak korak u smjeru zaštite građana.

“Mi tehnički gledano imamo pravni tim koji je formiran još u oktobru prošle godine, ali na tom polju još uvjek nemamo nikakav konkretan rezultat. Svaki izgubljen dan je šansa manje za odbranu građana i rijeke Une, a svjedoci smo odnosa prema Trgovskoj gori kao da će ovaj slučaj trajati vječno. Neće trajati vječno i nemamo vremena za gubljenje – a ako pravni tim nije u stanju definisati pravne korake i strategiju, definisaće je građani na ulicama”, rekao je za BUKU Crnković.

Podsjetimo da Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad skladišti u Čerkezovcu, na samoj granici sa BiH, u neposrednoj blizini Novog Grada, što je oko 900 metara od zaštićenog područja Parka prirode “Una”, a na području sliva rijeke Une živi više od 250.000 stanovnika.

Za sada se radioaktivni otpad iz nuklearke Krško skladišti u bazenu u krugu elektrane, ali do 2025. godine Hrvatska treba naći novu lokaciju za svoju polovinu tog otpada, a prema planovima 2043. godine trebaće zatvoriti nuklearku i tada će trebati naći lokaciju i za taj otpad, u Sloveniji, Hrvatskoj ili nekoj trećoj zemlji.