Tajvanski ministar obrane, bivši general Kuo-Cheng Chiu, izašao je prošlog tjedna pred nacionalno zakonodavno tijelo i iznio strašno predviđanje - do 2025. Kina će moći organizirati sveobuhvatnu invaziju na Tajvan.
Dramatična izjava uslijedila je nakon što je Kina poslala dosad najveći broj ratnih aviona jugozapadno od ovog otoka ispred kontinentalne Kine. No, unatoč retorici i demonstraciji oružane sile, analitičari se slažu da Kina vjerojatno neće uskoro napasti Tajvan, a jedan stručnjak dodaje da je mogućnost invazije u sljedećih 12 mjeseci blizu nule, piše CNN.

Peking neprestano izaziva valove agresije na Tajvan otkako je bivša nacionalistička vlada pobjegla na taj otok nakon kineskog građanskog rata koji je završio 1949. godine. Na primjer, početkom 2000-ih godina stručnjaci su rekli da bi Peking mogao zauzeti Tajvan u tom desetljeću. Zatim je 2013. godine tajvansko ministarstvo obrane procijenilo da će kineska vlada imati sposobnost invazije do 2020. godine, no to se nije dogodilo.

Unatoč posljednjim zračnim manevrima Pekinga, u glavnom gradu Tajvana Taipeiju život se nastavlja normalno. Javnost uglavnom nije zabrinuta zbog prijetnje invazijom, a redoviti upadi kineskih zrakoplova jedva da dospijevaju na naslovnice dnevnih novina.

Razlog za uzbunu

Ali to ne znači da nema razloga za uzbunu. Peking vrši vojni, gospodarski i diplomatski pritisak na Tajvan kako bi postigao svoj dugoročni cilj "Jedne Kine" - jedinstvene ujedinjene zemlje, uključujući i Tajvan. A stručnjaci su zabrinuti da će se čelnici Komunističke partije Kine okrenuti drastičnijim mjerama kako bi ispunili svoje ambicije kad više ne budu vjerovali u mirno "ponovno ujedinjenje".

U prvih pet dana listopada više od 150 aviona kineskog ratnog zrakoplovstva ušlo je u tajvansku identifikacijsku zonu protuzračne obrane, područje oko otoka na kojem Taipei zadržava pravo odgovoriti na sve upade. Manevri su započeli na kineski Nacionalni dan 1. listopada, blagdan u spomen na osnivanje Narodne Republike Kine i pogodni trenutak za iskazivanje vojne snage. No to nije bio jedini razlog za rekordne opsežne vježbe, koje su organizirane nakon mjeseci povećane napetosti između Kine i Tajvana.

Stručnjaci kažu da je pogoršanje odnosa posljedica dvije stvari - sve čvršćeg i samouvjerenijeg Tajvana, što je potaknuto zagrijavanjem odnosa između Taipeija i Washingtona, te domaće kineske politike. Iako se Tajvanom i Kinom zasebno upravlja već više od 70 godina, Peking na demokratski otok od 24 milijuna stanovnika gleda kao dio svog teritorija i redovito je izjavljivao svoju namjeru "ponovnog ujedinjenja" unatoč činjenici da Tajvanom nikad prije nije vladala kineska Komunistička partija.

Kako bi pokušao prisiliti Tajvan na suradnju, Peking je u prošlih 40 godina pokušavao međunarodno izolirati otok podmićujući njegove diplomatske saveznike ponudama podrške. Tajvan sada ima pune diplomatske odnose sa samo 15 zemalja. No, unatoč naporima Pekinga, Tajvan je od početka 2020. godine stekao veći globalni utjecaj.

Zemlje u regiji brane Tajvan

Zemlje u regiji brane pravo Tajvana na samoupravu kao nikada prije. Japanski ministar obrane Nobuo Kishi rekao je za CNN da će Tokio reagirati na svaki pokušaj Kine da silom zauzme Tajvan, dok se australska ministrica vanjskih poslova Marise Payne obavezala na jačanje veza s otokom. Podrška se proteže i izvan azijsko-pacifičke regije. Primjerice, u rujnu je Litva postala prva europska država u više desetljeća koja je Tajvanu omogućila diplomatsku misiju pod svojim imenom.

Bliži odnosi s SAD-om ohrabrili su Tajvan na svjetskoj sceni. Pod Trumpovom administracijom 2020. godine Tajvan je primio najistaknutije posjetitelje iz SAD-a u posljednjih nekoliko desetljeća, a na frustraciju Pekinga, Bidenova administracija nije preokrenula taj trend. J. Michael Cole, viši suradnik s Instituta Global Taiwan iz Taipeija, rekao je kako rastuća napetost između SAD-a i Kine također pomaže Tajvanu da ojača svoju poziciju.

"Tajvan shvaća da se međunarodna zajednica sve više prilagođava njemu, ima više razumijevanja za ulogu koju Tajvan kao liberalna demokracija ima u ovom rastućem sukobu ideologija", rekao je Cole.

Umjesto uvoda u invaziju, povećani kineski upadi pokazatelj su frustracije Pekinga i podsjetnik Tajvanu i SAD-u da ne prelaze kineske "crvene linije", smatra Bonnie Glaser, direktorica azijskog programa u German Marshall Fundu.

Ona kaže kako prelazak preko tih "crvenih linija" može izazvati vojnu eskalaciju u Pekingu, a to se odnosi na kampanju za službeno proglašenje neovisnosti Tajvana ili odluku o raspoređivanju većeg broja američkih vojnika na otoku: "Kina želi držati Tajvan pod kontrolom i koristi sve više prisile protiv Tajvana. Želi zastrašiti Tajvan."

No Peking svoju publiku nema samo u Tajvanu i SAD-u nego i kod kuće. Pritiskom na Tajvan predsjednik Xi Jinping pokušava pridobiti podršku uoči Kongresa kineske Komunističke partije 2022. godine. Tada Xiju završava drugi mandat, no gotovo je sigurno da će ostati na mjestu predsjednika.

Wen-Ti Sung, suradnik u Australskom centru za Kinu u svijetu na Australskom nacionalnom sveučilištu (ANU), rekao je da Xi također želi okupiti podršku uoči konferencije Komunističke partije u studenom, na kojoj će se definirati uži izbor kandidata za visoke funkcije. Oštra politika prema Tajvanu mogla bi odrediti koliko će saveznika moći postaviti na čelne položaje u sljedećih pet godina.

"U ovakvom trenutku korištenje neke demonstracije sile za jačanje nacionalističkog osjećaja i okupljanja oko zastave obično je dobra stvar za sadašnjeg predsjednika i vrhovnog zapovjednika", rekao je Sung.

Prioriteti Komunističke partije

A Komunistička partija ima velike prioritete u nadolazećoj godini, koje bi invazija na Tajvan dramatično zakomplicirala - Zimske olimpijske igre u Pekingu u veljači 2022. i skorašnji 20. kongres partije. Jedan od jasnijih znakova oklijevanja Pekinga da napadne Tajvan došao je iz neobičnog izvora - samog Xija. U govoru 9. listopada kineski predsjednik naglasio je svoju želju za mirnim ponovnim ujedinjenjem s Tajvanom te je implicirao da je spreman čekati da se otok dobrovoljno odluči na suradnju. "Kad vidim što Xi Jinping govori o Tajvanu, zapanjuje me nedostatak hitnosti", rekao je Glaser.

Težnja za mirnim rješavanjem sukoba oko Tajvanskog tjesnaca ima smisla. Stručnjaci su već odavno rekli kako bi svaki pokušaj Pekinga da nasilno zauzme otok bio izuzetno skup pothvat s neizvjesnim ishodom. U opsežnim ratnim igrama koje je SAD proveo početkom ove godine američke su snage uspjele osujetiti simuliranu kinesku invaziju na Tajvan 2030. godine. Prema Defense Newsu, vježbe su pokazale da bi to bila Pirova pobjeda s ogromnim žrtvama.

No stručnjaci su naglasili da je teško predvidjeti kojim će putem Peking krenuti u smislu ujedinjenja.

Podrška neovisnosti Tajvanu, znači formalnom razdvajanju od kontinentalne Kine u budućnosti, na najvišim je razinama u posljednjih nekoliko desetljeća, pokazalo je istraživanje Tajvanskog nacionalnog sveučilišta Chengchi. U lipnju je anketa na 4717 ljudi u Tajvanu pokazala da 25.8 posto ispitanika želi krenuti prema neovisnosti, dok manje od 10 posto želi ujedinjenje s kontinentalnom Kinom. Većinsko mišljenje bilo je da se zasad zadrži status quo. Podrška pomaku prema neovisnosti više se nego udvostručila od 2018. godine, pokazalo je istraživanje.

Sung je porast pripisao brutalnom postupanju Pekinga prema Hong Kongu, velikom financijskom čvorištu kojemu je obećano 50 godina poluautonomne uprave, da bi Peking nakon velikih prodemokratskih prosvjeda 2019. strogo ograničio tamošnje građanske slobode.

"U svjetlu krize u Hong Kongu, mislim da je privlačnost mirnog ujedinjenja prema modelu 'jedna zemlja, dva sustava' na Tajvanu vrlo, vrlo niska", rekao je Sung.

Peking se nada dobrovoljnom ujedinjenju

Peking ima nekoliko razloga nadati se da će Tajvan na kraju dobrovoljno pristati na ujedinjenje. Novoizabrani čelnik tajvanske oporbene stranke Kuomintanga, Eric Chu, složio se s tim da su Kina i Tajvan jedna zemlja. Također je obećao da će ponovno pokrenuti komunikacijske kanale s Pekingom ako Kuomintang pobijedi na izborima 2024. godine. Bilo kakva kineska invazija na Tajvan neće proći bez upozorenja, smatraju stručnjaci.

Prije bilo kakve vojne akcije protiv Tajvana vjerojatno bi prvo došlo do napada na otoke u Južnom kineskom moru pod upravom Tajvana ili do potencijalne blokade međunarodne trgovine s otokom. U međuvremenu je kineska vlada odlučna u namjeri da izvrši pritisak na Tajvan.

Kina se stalno protivi uključivanju Tajvana u bilo koje međunarodne forume, ponekad poduzimajući i ekstremne mjere kako bi odvratila druge zemlje od suradnje s Tajvanom. Čak i na vrhuncu pandemije, Peking je odbio dopustiti sudjelovanje Tajvana u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), zabrinut da bi to moglo ostaviti dojam da otok nije dio Kine.

Kad se na sastanku u svibnju pojavilo pitanje tajvanskog članstva, kineski veleposlanik u UN-u Chen Xu rekao je da bi druge zemlje trebale prestati "politizirati zdravstvena pitanja i koristiti tajvanska pitanja za miješanje u kineska unutarnja pitanja".

I Kina i Tajvan podnijeli su zahtjeve za pridruživanje Sveobuhvatnom i progresivnom sporazumu o transpacifičkom partnerstvu, sporazumu o slobodnoj trgovini između zemalja pacifičkog kruga koji je inicirao SAD. Peking se oštro protivio pridruživanju Tajvana ovom paktu.

Ekonomska prisila

Pojavljuju se čak i oblici ekonomske prisile. Tajvansko voće, uključujući i čuvene ananase, zabranjeno je na kineskim tržištima, a kineska vlada kaže da bi "štetna stvorenja" mogla predstavljati rizik za biološku sigurnost zemlje. No neki su stručnjaci rekli kako je moguće da je Tajvan već prošao točku bez povratka za Peking i da je bilo kakvo ponovno ujedinjenje malo vjerojatno, osim u slučaju neke dramatične promjene stava Komunističke partije o građanskim slobodama ili stajališta Tajvana prema Kini.

Cole s Instituta Global Taiwan kaže da bi to samo po sebi moglo biti ono što najviše zabrinjava. Ako postane jasno da nema šanse za ujedinjenje, a ugrožen je ugled Xija ili njegova moć, kineski predsjednik mogao bi pribjeći drastičnim mjerama: "U tom trenutku bojim se da bi mogao biti prisiljen pribjeći sili ili drugim mjerama protiv Tajvana, samo da još jednom kineskom narodu pokaže da ima stvari pod kontrolom."

Sung iz ANU-a smatra da bi se sva diplomatska, gospodarska i vojna prisila mogla osvetiti Pekingu i potkopati njegov vlastiti cilj mirnog ponovnog ujedinjenja s Tajvanom. Umjesto da stvara namjeravanu atmosferu straha i bespomoćnosti, Komunistička partija Kine samo gradi jači osjećaj identiteta i zajedništva u Tajvanu.

"Nije potrebno biti genij kako biste shvatili da, što više ističete to zajedničko iskustvo, to više naglašavate tajvanski nacionalni identitet. I umanjujete podršku ujedinjenju s Kinom", rekao je Sung za CNN.