"Rusi su najugroženiji i najpodjeljeniji narod, na istoj tezi o ugroženosti Srba počiva i srpski nacionalizam zato se Srbija naoružava i pokušava da dostigne status regionalne sile", objašnjava Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog komiteta u Srbiji u razgovoru za Pobjedu.

Ističe da se i Putin koristi istom retorikom kao i Milošević i sada Vučić, odnosno o ugroženosti Rusa u svim postsovjetskim republikama sa tezom da su "Rusi najpodjeljeniji narod u svijetu".

“Balkanska ekspanzija Rusije odigrava se u trenutku strateškog vakuuma, kad su zemlje u regionu još nekonsolidovane, ranjive, nedovršenih identiteta i stoga podložne uticaju i pritiscima", kaže Biserko i upozorava da u Srbiji nema druge ideologije sem nacionalizma.

POBJEDA: CNN je prije nekoliko dana u svojoj analizi o Balkanu označio Vučića i Orbana kao Putinove ljude. Čime su oni to postigli, da li će tako ostati i do kraja njihovog mandata?

BISERKO: "I Rusija i Srbija su iskusile neuspjele transformacije, iscrpljujuće identitetsko lutanje, kako u međunarodnim, tako i u unutrašnjim državnim i društvenim okvirima. Rusija to kompenzira obnovljenim imperijalnim ambicijama i revanšizmom za ponižavajući tretman poslije Hladnog rata. U tom cilju ne bira sredstva, s tim što sada veoma uspješno koristi mehanizam meke moći, posebno u Srbiji. Agresija na Ukrajinu ogolila je njihove imperijalne ambicije i želju da povrate status globalne sile. I Putin se koristi istom retorikom kao i Milošević i sada Vučić, odnosno o ugroženosti Rusa u svim postsovjetskim republikama sa tezom da su 'Rusi najpodjeljeniji narod u svijetu'. Balkanska ekspanzija Rusije odigrava se u trenutku strateškog vakuuma, kad su zemlje u regionu još nekonsolidovane, ranjive, nedovršenih identiteta i stoga podložne uticaju i pritiscima. Kad je reč o Srbiji problem je i to što nema druge ideologije sem nacionalizma. Srpski nacionalizam počiva na tezi da je srpski narod ugrožen, naročito onaj van Srbije, da je Srbija okružena neprijateljskim namjerama susjeda. U to ime Srbija se naoružava i pokušava da dosegne status regionalne sile. To naravno, kontinuirano održava tenzije u regionu i raste nepovjerenje susjeda u namjere Beograda. Sistematskom propagandom kojom se podržavaju negativni stereotipi svih susjeda sa kojima navodno treba da normalizuje odnose.

Kada je riječ o demokratizaciji, Srbija je u regresiji sa tendencijom da sve više klizi ka autoritarnom sistemu. Nažalost, još uvijek nema dovoljno jake alternative koja taj trend može da zaustavi. Srbiju, odnosno njenog predsjednika, međutim, čekaju veliki pritisci da ujednači svoju spoljnu politiku sa EU za čije je članstvo oficijelno još uvijek opredijeljena.

U razgovoru sa predsjednikom Putinom, Vučić je rekao da je Srbija na putu ka EU, ali da ostaje vojno neutralna. Prostor za sjedjenje na više stolica takoreći je nestao i Srbija će, kako predsjednik Vučić sve češće ističe, biti konstantno pod velikim pritiscima. Sve češći su zahtjevi da se privremeno zamrznu pregovori sa Srbijom i obustavi finansijska pomoć EU dok se ne uskladi sa stavom EU o Rusiji. Zapad rat u Ukrajini percipira i kao rat protiv zapadnih vrijednosti i u tom smislu može se očekivati da je to glavna motivacija rezolutnijeg povratka na Balkan. Zapad je uostalom na Balkanu uspostavio zapadni sistem koji još nije zaživio."

POBJEDA: Što je doprinijelo širenju desnog talasa u Srbiji, Mađarskoj ali i drugim evropskim zemljama?

BISERKO: "Desni talas u Srbiji traje nekoliko decenija. Već je Milošević došao na talasu populizma i ništa se nije promijenilo od tada. Gotovo cio politički spektar je pozicioniran desno. Samo je 'Moramo' ljevica. Vučićeva izjava da je Srbija krenula desno je zato netačna, jer ona je već tamo. To je rečeno više kao poruka da su on i njegova partija desni centar. Dvije izrazito ekstremne partije Dveri i Zavetnici su uzeli glasove radikalima, odnosno Šešelju koji nije prešao cenzus. Riječ je samo o novoj generaciji desničara.

Svijet prolazi kroz dubinske promjene i nema još odgovore na njih, poput klimatskih promjena, pandemije, migracija i brojnih drugih. Na te izazove postoje samo globalni odgovori, a svijet se grupiše pod nacionalne zastave. Mnogi populistički lideri (uključujući i Trumpa i Jonsona) prepoznali su strahove i nezadovoljstvo svojih građana, osvojili su vlast, ali nisu dali odgovore. U SAD i Njemačkoj su izgubili, čekaju se izbori u Francuskoj. Evropa ipak nije potpuno skrenula nadesno."

POBJEDA: Da li je porast desnice u Srbiji prepreka ka daljem napredovanju u pridruživanju Evropskoj uniji, s obzirom na čestitke koje je Vučić dobio za pobjedu na izborima?

BISERKO: "Vučić još uvijek nema alternativu u Srbiji. On je ubjedljivo kao predsjednik pobijedio na ovim izborima. Ukrajinski rat mu je poslužio da se još jednom predstavi građanima Srbije kao garant mira i bezbjednosti. EU mora s njim pregovarati. Do sada su ga dobro upoznali – sve njegove manipulacije i prazna obećanja. No, on će sad imati puno manji prostor za takvo ponašanje i moraće praviti ustupke. Za sada još uvijek balansira. Srbija je glasala za isključenje Rusije iz Savjeta za ljudska prava. Možda je riječ i o dogovoru s Moskvom, jer njima treba otvoren kanal za Evropu. Sada je to samo Beograd."

POBJEDA: Hoće li novi parlament Srbije, kada gledamo njegov sastav, uvesti sankcije Rusiji? Ako se to ne dogodi, u kakvoj opasnosti će se Srbija naći?

BISERKO: "U Srbiji preovladava podrška Rusiji, a agresija na Ukrajinu se pravda kao 'preventivni rat' za koji je odgovoran Zapad. Srpski mediji uglavnom ne izvještavaju profesionalno o ukrajinskom ratu što dodatno doprinosti toj izvrnutoj percepciji. Za to je odgovoran i sam predsjednik koji u tome učestvuje već deset godina. Da bi dobio podršku za proevropsku opciju i mediji će morati mijenjati svoj negatorski stav o Zapadu i EU."

Istok ili Zapad?

“Kao što sam rekla, pritisak će biti veliki. Da li će se novi parlament okrenuti Zapadu mnogo zavisi od vještine predsjednika Vučića da okrene javno mnjenje i naravno, da promijeni stav svoje partije. Postoji svijest u srpskoj eliti da je Srbija na raskrsnici i da će to svakako podrazumijevati cijenu opredjeljenja. Smatra se da bi opredjeljenje za Zapad značilo duhovno propadanje, razaranje tradicije i neku vrstu mijenjanja psihološko-mentalitetskog koda našeg naroda, dok bi opredjeljenje za Istok značilo niži ekonomski standard i život u potpunom okruženju suprotne civilizacije", kaže Biserko.

Nova ruska emigracija u Srbiji

“Rusi su registrovali više stotina firmi u Srbiji u posljednjih mjesec dana Air Srbija još uvijek leti za Rusiju. Ogroman broj Rusa (umjetnika, intelektualaca, novinara, naučnika) je emigrirao (tzv. moralna imigracija), mnogi kažu da je egzodus mnogo veći nego onaj nakon Oktobarske revolucije. Rusija je sve izolovanija i sigurno će tolerisati 'usklađivanje spoljne politike Srbije sa politikom EU'. Beograd i Moskva su u dosluhu. Moskva neće tako lako ispustiti taj jedini kanal prema Zapadu", kaže Biserko.