Piše: VLADO VURUŠIĆ / Jutarnji list

Nakon što ga je i kineski predsjednik Xi Jinping na summitu Šangajske organizacije za suradnju (SOC), opće je mišljenje analitičara, "promovirao u svog pobočnog suradnika", a Rusiji namijenio ulogu kineske "sirovinske kolonije", ruski predsjednik Vladimir Putin neće biti presretan ni nakon razgovora s indijskim premijerom Narendrom Modijem. Naime, indijski je čelnik već na početku razgovora Putinu kazao kako "danas nije vrijeme (epoha) ratova".

- To sam vam već nekoliko puta kazao, u našim telefonskim razgovorima. Demokracija, diplomacija, dijalog - to su instrumenti za pronalaženje rješenja, pomalo prijekorno se Modi obratio Putinu.

Vladimir Putin sa skupa se vraća s određenom knedlom u grlu iako je summit trebao poslužiti i dokazati da, unatoč ratu u Ukrajini i napetostima sa Zapadom, ni on ni Rusija nisu izolirani te da se stvara, kako uporno najavljuju prokremaljski mediji, "novi svjetski poredak" u kojem Zapad gubi prevlast i dosadašnju poziciju. Ruski mediji summit u uzbekistanskom Samarkandu nazivaju povijesnim.

Nova središta moći

Analitičar Ria novosti Pjotr Akopov slavodobitno piše o tome da se "Istok konsolidira i ujedinjuje svoje snage" te da svijet "u kojem je dominirao Zapad odlazi u ropotarnicu povijesti". Navode Putinove riječi kako je sve "očitije da se rađaju nova središta moći". No, gdje je tu Rusija, bez obzira na to što se želi stvoriti dojam da je Šangajska skupina pod dominacijom Moskve i Pekinga.

Prema toj percepciji Rusija, zajedno s azijskim divovima, Kinom i Indijom, stvara novu vodeću snagu svijeta. No, čini se da su oba važna partnera prilično suzdržana prema Rusiji, pogotovo sada kada stvari na bojištu u Ukrajini za Ruse ne idu po planu.

Naime, Putin, ponovno, od Kine i Indije nije dobio podršku za svoju ratnu avanturu. Iako je Putina nazvao "starim drugom", Xi Jinping ponovio je pred njim kako se "protivi miješanju u unutarnje stvari drugih država", a Modi je govorio o tome da treba što prije "zaustaviti rat i pregovarati".

Osim toga, indijski premijer upozorio je Putina da je jedno od najvažnijih pitanja normalizacija tržišta žitarica i umjetnih gnojiva. Indija, je napomenimo, jedna od najvećih uvoznika ukrajinskog žita, a zbog rata i blokade ukrajinskih luka našla se u škakljivoj situaciji.

Putin za pregovore

Putin se pred Modijem opravdavao kako je on za pregovore i što skoriji završetak rata te optužio Kijev da odbija pregovore jer "ratom želi doseći svoje ciljeve" (sic!), pa čak uvjeravao Modija kako je i njemu stalo da se rat što prije okonča, iako će nešto kasnije reći da "Rusija nema problema na ratištu te da ruska vojska zauzima i zauzimat će nove teritorije".

Potom je u razgovoru s novinarima kazao da Rusija, unatoč trenutnom stanju na terenu (povlačenju i gubicima na harkivskom ratištu) ne misli odustati od ciljeva i planova "specijalne vojne operacije" niti ih misli mijenjati.

Dapače, čak se našalio da "treba tek vidjeti kako će se stvari razvijati na tom dijelu bojišta", napomenuvši kako Rusija ratuje tamo s "vojnicima na ugovor" te da još nije pokrenula sve svoje snage.

Podsjetimo da je ljetos, prije nego što su Ukrajinci započeli uspješnu kontraofenzivu na sjeveroistočnom dijelu bojišnice, kazao da "Rusija još nije ni počela ratovati kako treba". Zanimljivo je da je Narendra Modi pred Putinom zahvalio i Ukrajini (i to je naglasio dva puta), ne samo Rusiji, na pomoći u evakuaciji i izvlačenju iz ratne zone mnogobrojnih indijskih studenata koji se školuju na ukrajinskim fakultetima.

Osim toga, Putin je obojici državnika morao objašnjavati, po tko zna koji put, "rusku poziciju u vezi s ukrajinskom krizom" jer, kako je sam kazao, obje države izražavaju određenu "zabrinutost oko toga" i imaju određena pitanja.

Njemački list Süddeutsche Zeitung tako napominje da se u razgovorima Putina i Xi Jinpinga osjećalo "poklapanje interesa, ali istodobno i međusobna antipatija". Nije tajna da neki ruski analitičari, između redaka (kako u ovoj složenoj situaciji zbog rata ne bi "naljutili" potencijalnog partnera) izražavaju sve otvoreniji strah pred Kinom i bojazan da bi mogli postati tek "kineski mlađi brat".

Oštrica noža

Naime, i Indija i Kina žele suradnju s Rusijom, jer sada kupuju njihove energente po puno povoljnijoj cijeni, ali ne žele ići tako daleko da ugroze svoje, prije svega ekonomske odnose sa Zapadom i ne potpadnu pod sankcije koje bi ugrozile funkcioniranje njihovog financijsko-bankarskog i industrijskog sektora.

Stoga i njemački dnevnik Handelsblatt navodi kako je "Kina vrlo oprezna" jer hoda po "oštrici noža". Prema tom listu Xi je potpuno svjestan da otvorena podrška Putinu u Ukrajini može nanijeti velike štete odnosima s EU i SAD-om" koji su ipak ekonomski važniji Kini. Zato Kina ne prodaje oružje Rusiji, iako su se takve želje pojavile u Kremlju, ali ni ne želi propustiti šansu kupovine jeftinijih energenata.

Rusija je pak prinuđena tražiti nova tržišta jer se Europa odriče svoje naftno-plinske ovisnosti o Moskvi. Osim toga, mnogi primjećuju da zemlje postsovjetske srednje Azije, koje Rusija smatra svojim lenom, sve više, osjećaju da Rusija gubi na zamahu, da od nje ne mogu više ni politički ni ekonomski profitirati, pa se okreću Kini i Turskoj kao novim pokroviteljima. No, Putin se sigurno neće samo tako dati, pa su mogući mnogi njegovi nepredviđeni pa i očajnički potezi.