Ukoliko budemo čekali na odluku Ustavnog suda, a u međuvremenu se formira vlast na temelju principa iz Schmidtove odluke, a ne na temelju dosadašnjeg ustavnog poretka i postojećeg Izbornog zakona, dolazimo u opasnost da Schmidtova nametnuta odluka bude priznata i usvojena kao presedan, i samim tim legitimirana i legalizirana - kaže za „Slobodnu Bosnu“ profesor politologije ekspert za međunarodne odnose dr. Zlatko Hadžidedić.

Odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta koju je donio neposredno nakon zatvaranja biračkih mjesta na izborima 2. oktobra o izmjenama Izbornog zakona BiH i amandmana na Ustav FBiH je naišla na velika negodovanja bh. javnosti.  

Akademik Esad Duraković kaže da je međunarodna zajednica, u liku visokog predstavnika Schmidta, uvela u BiH načela aparthejda – u 21. vijeku. „Schmidtove nametnute izmjene Ustava Federacije i Izbornog zakona takve su da se njima zaista uvodi aparthejd u BiH, na šta političke partije nisu pristajale. Hoće li sada odšutjeti nametnutu segregaciju?!“, pita se on.

Više od 25 zastupnika iz njemačkog, nizozemskog i francuskog parlamenta uputilo je poziv Christianu Schmidtu da povuče nedavne izmjene Izbornog zakona. Inicijativa je potekla od nizozemske europarlamentarke Tineke Strik na čiji zahtjev će Schmidt objasniti Evropskom parlamentu razloge nametanja izmjena Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona. Strik je poručila da "Schmidt više nema kredibilitet za svoju funkciju te da se svojim odlukama svrstao na jednu stranu“.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković se pohvalio  uspjehom njegove Vlade u „nagovaranju“ Visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta da na osnovu „bonskih ovlaštenja“ pristupi izmjenama Izbornog zakona u BiH.

Stranka za BiH je prije nametanje Schmdtove odluke, početkom septembra, uputila u ime građana Bosne i Hercegovine apelaciju Evropskom sudu pravde protiv EU, Hrvatske i visokog predstavnika Christiana Schmidta. Autor teksta apelacije je profesor Hadžidedić.

Aktuelni visoki predstavnik, "djelujući kao agent Republike Hrvatske", kako je kazao Hadžidedić, najavljuje promjenu ustavnog poretka izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, stavljajući se u tome na stranu Hrvatske koja krši Dejtonski sporazum iako je jedna od zemalja potpisnica. Visoki predstavnik stavlja u ovom slučaju Hrvatsku u superioran, a Bosnu i Hercegovinu u inferioran položaj, kršeći tako principe balansa na kojem je zasnovan mirovni ugovor, naveo je tada Hadžidedić.

Schmidt na najeksplicitniji način srušio cjelokupan Dejtonski sporazum

Profesore Hadžidediću, da li Schmidt ima kredibilitet da obavlja funkciju visokog predstavnika?

Ovo nije pitanje kredibiliteta, iako je Schmidt bio čovjek bez ikakvog kredibiliteta još kada je preuzimao funkciju Visokog predstavnika. Ovo je pitanje legaliteta. Schmidt je svojom odlukom srušio pravni okvir unutar kojeg, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, on može legalno da nastavi obavljanje dužnosti Visokog predstavnika. Prema Aneksu 10, Visoki predstavnik ima mandat da implementira i nadzire implementaciju Mirovnog sporazuma i njegovog Aneksa 4, kao sadašnjeg Ustava Bosne i Hercegovine. Prema Aneksu 10, Visoki predstavnik ni u kojem slučaju nema pravo da vrši izmjene ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, što podrazumijeva ne samo Ustav Bosne i Hercegovine, nego i Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, koji je dio ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Ukoliko pogledate službenu web stranu OHR-a, tamo možete vidjeti da Schmidt direktno nameće amandmane na Ustav Federacije Bosne i Hercegovine, to jest, izmjene ovog Ustava, dakle, on na najeksplicitniji način izlazi izvan pravnog okvira koji mu je dodijeljen Aneksom 10. Na ovaj način, on pravno poništava ne samo svoju funkciju Visokog predstavnika, nego i sam Aneks 10, a time i cjelokupan Dejtonski mirovni sporazum. Jer, nijedan sporazum više ne važi u cjelini ako narušite ili poništite bilo koji njegov dio. Visoki predstavnik, kao institucija zadužena za implementaciju Dejtonskog mirovnog sporazuma, na ovaj način je doveo u pitanje cjelokupan pravni poredak u Bosni i Hercegovini – ne samo Ustav Bosne i Hercegovine, nego i mirovni sporazum koji je Bosna i Hercegovina potpisala sa Srbijom i Hrvatskom. Schmidt je tako ne samo poništio pravni temelj na osnovu kojeg je on sam imenovan na funkciju Visokog predstavnika, nego je poništio i samu instituciju Visokog predstavnika, kao i Dejtonski mirovni sporazum, čije poštivanje je upravo on trebalo da nadzire. Nakon svega, moramo se probuditi i jasno mu poručiti da on više nema šta da traži ovdje, i da on nije više nikakav Visoki predstavnik.

A, također, i da Dejtonski mirovni sporazum i njegovi aneksi više nemaju nikakvu pravnu snagu. Ono što nam preostaje kao jedini pravni izlaz iz ove situacije jeste povratak na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, onako kako je to predviđeno Ustavnim zakonom od 12. decembra 1995., kojim je odobrena mogućnost izmjene ustavne strukture Republike BiH putem Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali u kojem se također zadržava pravo da se, u slučaju da ovaj sporazum ne bude u cjelosti implementiran, Bosna i Hercegovina vrati na ustavni okvir predviđen Ustavom Republike Bosne i Hercegovine. Iako pojedini aneksi Dejtonskog mirovnog sporazuma ni ranije nisu bili implementirani, te su objektivno postojali uslovi da zatražimo povratak na Ustav Republike Bosne i Hercegovine, sada je Schmidt na najdirektniji i najeksplicitniji način srušio cjelokupan Sporazum i o tome više nema nikakvog pogađanja ili nagađanja. U takvoj situaciji, mi, kao građani Bosne i Hercegovine, a u skladu sa pomenutim Ustavnim zakonom, obavezni smo ne samo da Schmidtu pokažemo put napolje iz ove zemlje, nego i da vratimo na snagu Ustav Republike Bosne i Hercegovine. Sve ostalo predstavljalo bi ilegalnu politikantsku trgovinu, i odbacivanje temeljnih pravnih principa.          

Ne smijemo dopustiti da vlast bude formirana na temelju Schmidtove odluke

Zahtjev člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava FBiH koje je nametnuo Schmidt je potez DF-a koji ste ocijenili kako više dobija na značaju kao pokušaj da se zaustavi rušenje demokracije i ukupnog ustavnog poretka u Bosni i Hercegovini? Da li Ustavni sud može poništiti tu odluku?

Naravno da Ustavni sud može poništiti bilo koju i bilo čiju odluku koja narušava ustavnu strukturu ove države. Štaviše, Ustavni sud je obavezan da takvu odluku poništi. Žalosno je da se u našoj javnosti takvo pitanje uopće postavlja. To samo svjedoči da ovdje ne vlada svijest o tome šta je ustavni poredak i šta je unutar njega Ustavni sud. No, ja lično se plašim sljedećeg razvoja događaja: ukoliko budemo čekali na odluku Ustavnog suda, a u međuvremenu se formira vlast na temelju principa iz Schmidtove odluke, a ne na temelju dosadašnjeg ustavnog poretka i postojećeg Izbornog zakona, dolazimo u opasnost da Schmidtova nametnuta odluka bude priznata i usvojena kao presedan, i samim tim legitimirana i legalizirana. Ovo je princip koji važi prvenstveno u anglosaksonskom pravu, a naš pravni sistem je neki nakaradni hibrid kontinentalnog i anglosaksonskog prava. Dakle, nije upitno da li će Ustavni sud ovu odluku poništiti jer se direktno protivi ustavnom poretku uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom, sporno je to što bi u međuvremenu Schmidtova odluka praktično mogla biti priznata od strane onih političkih faktora koji jedva čekaju da se formira vlast u kojoj će i oni biti prisutni, te bi ta odluka time mogla biti legitimirana i tretirana kao presedan, a samim i legalizirana. Mi, kao građani, ne smijemo dopustiti da Schmidtova odluka na ovaj način bude legalizirana, i ne smijemo dopustiti da vlast bude formirana na temelju Schmidtove odluke. Ako to dopustimo, možemo se dovesti u situaciju da ni Ustavni sud više neće biti  u poziciji da ovu odluku učini pravno ništavnom.

Komšićevo mjesto u Predsjedništvu apsolutno neupitno

Kako komentrišete najave HNS-a da će od visokog predstavnika u BiH tražiti da ospori izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH?

HNS je nevladina organizacija koja nema nikakav politički legitimitet, a Visoki predstavnik je – kao što sam već ranije rekao – sam učinio svoju poziciju ilegalnom. S druge strane, Željko Komšić je legitimno izabrani član Predsjedništva ove države, dok god je njen dosadašnji, dejtonski ustavni okvir na snazi. A već sam rekao da je taj ustavni okvir također praktično srušen Schmidtovom odlukom. No, dok god je taj ustavni okvir formalno na snazi, Komšićevo mjesto u Predsjedništvu je apsolutno neupitno. To što su pripadnici HNS-a toliko drski i bezobrazni da se usuđuju najavljivati besmislice poput ove, ne daje im pravo ni mogućnost da to zaista i učine, a pogotovo im ne daje šansu da time nešto i postignu. Krajnje je vrijeme da mi u ovoj zemlji konačno shvatimo da drskost i bezobrazluk – iako su sveprisutni u političkom životu tokom posljednjih 30 godina  – ne mogu biti osnova ni za kakvo javno djelovanje, a pogotovo ne za pravne odluke kojim bi se odlučivalo o sudbini zemlje.

Preporuka Evropske komisije u smislu uvjetnog kandidatskog statusa BiH za članstvo koliko je trenutno realno ostvariva s Vaše tačke gledišta u ovom momentu za BiH neposredno nakon izbora, kad se treba formirati  vlast na svim razinama (državni, entitetski, kantonalni)?

Preporuka Evropske komisije ne znači apsolutno ništa. To je jedna velika nula. Ona je samo sredstvo kojom se ovdašnjoj javnost nastoji odvratiti pažnja sa činjenice da je Schmidt upravo srušio cjelokupan ustavno-pravni poredak u ovoj zemlji i da se mi sada nalazimo u situaciji kada se, putem ubrzanog formiranja vlasti na temelju Schmidtove odluke, ova odluka nastoji legalizirati kao presedan koji su, eto, naše političke partije spremne prihvatiti i usvojiti, a samim tim i legalizirati. Vrijeme je da konačno shvatimo da nam od strane Evropske komisije, a i od nekih drugih stranih faktora, nikada nije došla niti jedna dobronamjerna inicijativa. Da li treba da ostanemo bez države i potonemo u novi rat, da bismo konačno shvatili da nam Evropska unija, kao i nekadašnja Evropska zajednica, nikada nije željela ništa dobro, i da je etnička podjela i nestanak ove zemlje zacrtan upravo u njihovim krugovima? Do kada ćemo zaboravljati da je etničku podjelu ove države nametnula upravo Evropska zajednica na Lisabonskoj konferenciji, još davne 1992. godine? Šta još treba da nam se dogodi, pa da prestanemo sanjati da će u ovoj zemlji sve biti u redu kada nas u svoje okrilje uzme nekakva Evropska unija, iako nas je upravo nekadašnja Evropska zajednica, a sadašnja Evropska unija, pogurala u svo zlo koje se u ovoj zemlji dogodilo od 1992. naovamo? 

(Razgovarala: Sanela GOJAK)