Duboko disanje se smatra važnim dijelom opuštanja i često se koristi kao tehnika koja će otpustiti stres, povisiti razinu kisika u krvi, a danas znanstvenici otkivaju kako svakodnevna vježba disanja može pomoći i kod snižavanja krvnog tlaka i boljeg zdravlja srca. 

Studiju je proveo tim stručnjaka sa sveučilišta Colorado Boulder i Arizona te je ona pokazala kako svakodnevna vježba disanja kroz dijafragmu može donijeti puno koristi.

Sudionici u studiji su morali pokušati disati duboko uz korištenje mehanizma koji je pratio kada su svakog dana, 6 tjedana, 30 sekundi disali uz pomoć nje. 

Doznalo se na kraju studije da nakon dva tjedna dolazi do poboljšanja, a nakon 6 tjedana napredak je bio još vidljiviji, posebno kod sistoličkog krvnog tlaka. Ti su podaci važni jer pokazuju kako se on može sniziti za 10mmHG, a dijastolički za 5, što će smanjiti rizik za infarkt za oko 35 posto, a za ishemijsku bolest srca i do 25 posto.

Zanimljivo je da ovaj tip snižavanja tlaka djeluje slično kao da ste bili tjelesno aktivni svakog dana 30 minuta (aerobne vježbe), ali kada je u pitanju disanje isto se postiže za samo 10 minuta, što dokazuje učinkovitost. 

"Ova studija se bavila važnim pitanjem koje muči velik broj odraslih osoba. Bila je to dobro osmišljena studija koja se bavila i prethodnim rezultatima studija kako bi se dokazale dobrobiti liječenja bez lijekova, a pokazalo se i kako trening snage ima dobar utjecaj na snižavanje kardiovaskularnog rizika"; navodi dr. Neha Mehta, specijalistica za pulmologiju. Prethodne su se slične studije prodile uz korištenje lijekova za krvni tlak, a novi rezultati pokazuju kako trening disanjem može biti jednako učinkovit kao i korištenje takvih lijekova. 

"Studija pokazuje kako postoji znak da jačanje plućnih mišića može poboljšati stanje krvnog tlaka, ali i cjelokupnog kardiovaskularnog zdravlja", navodi Mehta. 

Dr. Daniel Craighead,  voditelj studije je izjavio kako rezultati ove studije ne govore da se treba disanjem zamijeniti tjelovježba, niti je to nešto što bi ljudi trebali raditi bez razgovora s liječnikom. Ipak ističe da ako se koristimo ovom vježbom, rizik od kardiovaskularnih bolesti možemo sniziti i za 30 posto. 

Za zdravlje je iznimno dobro nanovo početi disati korištenjem dijafragme. Dijafragmatsko disanje, zvano i abdominalno disanje ili disanje iz trbuha, znači potpunu izmjenu zraka. Udahnuti kisik izmjenjujemo s odlazećim ugljičnim dioksidom.

Takvim disanjem usporavaju se otkucaji srca te snižava i stabilizira krvni tlak. To zovemo pravilno disanje, pojasnio je dr. sc. Gzim Redžepi, dr. med. Ovako disati je osobito važno za osobe koje imaju oštećena pluća (bolesnici s kroničnom opstruktivnom bolesti pluća) gdje zrak može ostati zarobljen u plućima što stalno pritišće dijafragmu prema dolje. Tako ona slabi i radi manje efikasno. 

Dijafragmatsko disanje pomaže ojačavanju dijafragme pa ljudima treba manje napora i energije da bi disali. Kroničnim plućnim bolesnicima važan je svaki pomoćni mehanizam kako bi popravili oksigenaciju krvi i olakšali simptome sebi.

Kod trbušnog disanja ošit se isteže nadolje, tako da se donji dio prsnog koša proširuje, a donji dio pluća ispunjava zrakom, budući da se trbuh pri udisaju ispupčava. Ipak, mnogi se ljudi (poglavito žene) jako malo koriste trbušnim disanjem. Valjalo bi naučiti ovaj način disanja, jer tek tada možemo disanjem polučiti puni učinak; punu gibljivost rebara, ključne kosti, kralješnice i ošita, a samim tim i veći plućni kapacitet. Pri prsnom disanju prsni koš proširuje se prije svega bočno. Većina žena diše na taj način. Kod disanja ključnom kosti dah je kratak i brz te stoga previše površinski. Ovaj način disanja najčešće je uzrokovan psihičkim naporom ili stresom.

(Ordinacija.hr)