Željka Cvijanović, Željko Komšić i Denis Bećirović preuzeli su dužnosti članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a ceremonija je ovoga puta upriličena bez visokog predstavnika za BiH, njemačkog diplomate Christiana Schmidta.

Njegovom prisustvu usprotivili su se bivši član kolektivnog šefa države Milorad Dodik i Cvijanović uz, po svemu sudeći, prešutni pristanak Komšića i Bećirovića, piše Deutsche Welle.

Dodik je napustio inauguralnu sjednicu izrevoltiran govorom Željka Komšića, posebno dijelom koji se odnosi na put BiH ka NATO-u. U znak protesta, na inauguraciji nisu bili ni diplomatski predstavnici Republike Hrvatske koji Komšiću osporavaju legitimitet. Svečanost su preskočili i predstavnici Katoličke crkve, ali i reisul-ulema Islamske zajednice u BiH Husein Kavazović koji je u vrijeme inauguracije razgovarao sa Christianom Schmidtom. 

Prva žena u Predsjedništvu BiH

Prve poruke članova Predsjedništva BiH nakon izbora bile su očekivane. Akcentirani su put BiH u Evropsku uniju, NATO, regionalne asocijacije, Berlinski proces... U Predsjedništvo BiH je, nakon 30 godina, prvi put ušla žena. Željka Cvijanović, inače članica Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predsjedavat će Predsjedništvom BiH prvih osam mjeseci. Ona je naglasila da će u Predsjedništvu zastupati interese RS, ali i BiH uz "što manje stranog intervencionizma".

Prva dama u Predsjedništvu BiH zalaže se za poštivanje Dejtonskog sporazuma i ustavne strukture BiH "jer bi u suprotnom imali nered, razmimoilaženje i razdvajanje". Analitičari u istupu Željke Cvijanović ne vide odstupanja od kursa u RS-u  i predviđaju da i novi članovi državnog Predsjedništva nemaju istovjetne poglede na integraciju u NATO i rusku agresiju na Ukrajinu pa se i dalje očekuje pokretanje procedura zaštite "vitalnog nacionalnog/entitetskog interesa".

NATO, EU, građani i narodi

Denis Bećirović i Željko Komšić u prvi plan stavljaju interese građana BiH, s tim što Komšić, za razliku od Bećirovića, u svom govoru nijednom nije spomenuo narode. On prioritet daje NATO putu BiH, a kao zaslugu prethodnog saziva ističe slanje "Programa reformi" u Brisel. Komšić taj dokument naziva "Godišnjim nacionalnim planom", što je dio NATO-vog projekta MAP-a (Membership Action Plan – Akcijski plan za članstvo).

Na Komšićevu tvrdnju da je BiH time načinila ključni korak ka NATO-u, Milorad Dodik je, vidno uznemiren, napustio inauguralnu sjednicu kako bi u svom bivšem kabinetu u zgradi Predsjedništva Komšićeve tvrdnje nazvao "lažima".

No, na činjenice u vezi sa pristupom BiH NATO-u, ukazao je i drugi član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. On je podsjetio da je put BiH u NATO određen državnim Zakonom o odbrani koji je usvojen uz saglasnost RS-a (zahtjev za aktivaciju MAP-a upućen je uz pristanak člana Predsjedništva BiH Nebojše Radmanovića iz SNSD-a).

Pružena ruka susjedima

Bećirović je govorio i o antifašističkim temeljima BiH i riješenosti da se bori za sve "građane i narode". Bezuslovno je "pružio ruku" susjedima s porukom Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i cijeloj regiji da 21. stoljeće zajedno proglase "epohom mira i razvoja". Značaj saradnje sa susjedima istakla je i Željka Cvijanović spominjući pri tome i "Otvoreni Balkan", dok je Željko Komšić poručio da "susjedne zemlje treba poštovati onoliko koliko one poštuju BiH". 

Analitičari vjeruju da će poruke novih članova Predsjedništva sa inauguralne sjednice uskoro biti na provjeri kada budu imenovali nove ambasadore. Novinar HINA-e (Hrvatska izvještajna novinska agencija) Ranko Mavrak nada se to neće ponovo biti "stranački uhljebi" jer, kako ističe za DW, vanjsku polititiku BiH treba "dovesti u red kako bi se država prestala sramotiti po svijetu".

"Kapitulacija" međunarodne zajednice pred Dodikom

"Nažalost, zbog načina na koji je ponovo izabran Komšić, komunikacije na najvišem nivou sa Republikom Hrvatskom neće biti, a takva poruka jasno je poslana iz Zagreba time što hrvatski ambasador nije prisustvovao inauguraciji. Cvijanović je istodobno pod sankcijama Velike Britanije i u tu zemlju ne može putovati, a bude li se ponašala kao puki izvršitelj Dodikovih naloga mogla bi dobiti još takvih kaznenih mjera", kaže Mavrak.

Politička analitičarka Tanja Topić smatra da je svečana sjednica Predsjedništva BiH pokazala da je međunarodna zajednica "kapitulirala" pred Miloradom Dodikom. "OHR je još uvijek sastavni dio političko- pravnog sistema BiH i čudno je što se Schmidt tako olako puvukao pred galamom i političkim stavovima Dodika, ali zašto visokog predstavnika nisu pozvali Bećirović i Komšić? Rekla bih da je ovo veliki šamar Schmidtu", kaže Tanja Topić za DW.

Schmidt bi došao da je Čovićev kandidat izabran?

Kada je riječ o komunikaciji između novih članova Predsjedništva BiH, ona ne očekuje vidno poboljšanje, iako su na inauguralnoj sjednici "pružene ruke pomirenja" i nađen najmanji zajednički sadržilac – evropski put BiH. Direktor banjalučkog Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja, međutim, kaže da za Schmidtov izostanak ne bi trebalo koristiti "ratne termine" poput "kapitulacije". On vjeruje da je u ovom slučaju riječ o "pragmatičnosti međunarodne zajednice" koja nastoji ohrabriti bh. institucije u samostalnom konstituiranju - bez stranaca.

Direktor Međunarodnog instituta za Bliskoistočne i Balkanske studije (IFIMES) Zijad Bećirović siguran je da bi Schmidt bio na inauguraciji da je kandidat HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) izabran u Predsjedništvo BiH. "Tada bi se čak i Dodik, a posebno njegov partner Dragan Čović (predsjednik HDZ-a BiH), radovali Schmidtovom prisustvu. Ovako, mislim da je Schmidtov nedolazak ustvari čin ignoriranja Željka Komšića i svojevrsna najava nastavka izbornih reformi na štetu građana, a u korist HDZ-a", kaže Bećirović za DW.

Direktor IFIMES-a ističe da je OHR i dalje važan za BiH, ali da se Christian Schmidt svojim potezima sam "kriminalizirao" i "eutanazirao" za dalje djelovanje u BiH. "Time je doveo u nezavidan položaj i njemačku politiku, kojoj prijeti debakl u BiH", kaže Bećirović.