Ne čujete baš sve što se govori oko vas? Možda imate probleme sa sluhom, a prema studijama oko 23 posto stanovnika Amerike, koji su stariji od 12 godina imaju problema sa sluhom. Iako se radi o blagom gubitku sluha, kod osoba koje imaju 80 i više godina, često se ipak radi o ozbiljnijem stanju. 

No neće to stanje samo utjecati na kvalitetu života, već se radi o povećanom riziku za razvoj demencije. Nova istraživanja otkrivaju zašto i što možete učiniti kako biste to spriječili. 

Rezultati su objavljeni u magazinu JAMA, a istraživanje se fokusiralo na ispitanicima koji su bili stari 70 ili više godina. 

Njih 33 posto je imalo dobar sluh, 37 posto blagi gubitak sluha i njih 30 umjeren ili jaki gubitak sluha. Demencija se rijetko javila kod onih koji su imali dobar sluh, ali najčešće kod ove posljednje skupine. To bi se moglo nazvati povišenim rizikom, posebno kod onih koji već imaju problema sa sluhom. Prethodne studije su pokazale kako se gubitak sluha smatra odgovornim za oko 8 posto slučajeva demencije diljem svijeta. Zašto točno postoji ta poveznica, nije razjašnjeno. Studija isto tako navodi kako bi slušni aparati mogli smanjiti rizik od razvoja demencije, posebno kod osoba koje imaju srednje jak ili jak gubitak sluha. Ako ste primijetili promjene sa sluhom, posjetite liječnika radi pregleda. 

Ovo bi mogao biti dodatni dokaz da je stimulacija mozga izuzetno važna za prevenciju demencije, a isto se odnosi i na druženje s prijateljima, koje će osobe s lošim sluhom izbjegavati. Upravo su te društvene aktivnosti jedan od najboljih načina za stimulaciju mozga. Uz sve informacije, neće vas iznenaditi podatak da smanjena društvena aktivnost je povezana s kognitivnim propadanjem. Iako nova studija pokazuje poveznicu između gubitka sluha i razvoja demencije, izgleda je važna kombinacija više faktora, a jedno je sigurno bogat društveni život. 

Šta učiniti ako vas muči gubitak sluha? 

Prevenirajte da problemi sa sluhom povećaju vaš rizik od razvoja demencije. 

• Redovno čistite uši, a ako niste sigurni kako se to ispravno radi, upitajte liječnika. 
• Ako ne čujete dobro, mogao bi vam pomoći slušni aparat. Ako ga imate, nosite ga. Ako se pokvari, popravite ga odmah.
• Ne budite pasivni, budite u kontaktu s prijateljima.
• Provjeravajte kod liječnika stanje sluha. 

Ljudi oboljeli od demencije najviše imaju poteškoća imaju s pamćenjem te lošom prosudbom životnih situacija. 

Rana dijagnoza demencije može voditi i do boljeg liječenja bolesti, upozoravaju liječnici, pa je iznimno važno na vrijeme primijetiti i prepoznati simptome. 

"Procjenjuje se da oko 55 miliona osoba diljem svijeta trenutno pati radi Alzheimerove bolesti i ostalih uzroka demencije, a procjenjuje se da će do 2030. godine ta brojka porasti na 78 miliona, a 2050. i do 139 miliona osoba", navodi Andrew Budson, liječnik endokrinolog. Stručnjaci upozoravaju na prve simptome koji mogu otkriti da je vrijeme za posjet liječniku. 

Ne možete sudjelovati u normalnom razgovoru niti se snalazite u vremenu i prostoru: Dr. Jacob Hascalovici, stručnjak za kognitivno zdravlje ističe kako će u tim trenutcima često osoba tražiti načine kako da se opravda, ali ako primjećujete da vam se takve situacije često događaju, da se ne možete sjetiti uobičajenih fraza ili vam nedostaje koncentracije, možda se radi o simptomu demencije. 

Dr. Tomi Mitchell, stručnjak za pitanje demencije navodi kako se radi o uobičajenoj kognitivnoj bolesti starih ljudi, a simptomi mogu biti tihi i ne lako prepoznatljivi prijateljima i obitelji. No jedan od prvih signala demencije je nemogućnost praćenja datuma i vremena, ali i problemima sa sudjelovanjem u komunikaciji. Ako primijetite te promjene u ponašanju, posjetite liječnika. 

Gubite se na poznatim mjestima i ne možete dovršiti rutinske zadatke: Prema riječima dr. Hascalovici, demencija može utjecati na navigacijske sposobnosti, što znači da se možete izgubiti an mjestima koja jako dobro poznajete kao što je crkva, lokalni dućan ili kuća prijatelja. Mnogi će odmahivati rukom na ovaj problem, ali je važno zapamtiti da se radi o prvim simptomima demencije koji, ako se primijete na vrijeme, se mogu i usporiti pa tako i razvoj same bolesti. 

Demencija može utjecati i na kratkotrajno pamćenje kada je u pitanju rješavanje svakodnevnih problema, pa ako primijetite da netko od ukućana ima takve probleme, savjetujte mu da se obrati liječniku kako bi se procijenilo stanje. 

Primjećujete promjene u raspoloženju, anksiozni ste, depresivni ili apatični: Dr. Mitchell navodi kako su promjene česte kako starimo, ali one mogu biti i simptom demencije. Ako primjećujete promjene u raspoloženju i javlja se depresija ili anksioznost, može se raditi o demenciji. Jedan od prvih simptoma demencije se javlja u obliku poteškoća s planiranjem, završavanjem poznatih zadataka i zahtijevaju pregled liječnika radi usporavanja napretka simptoma što će vam omogućiti da živite kvalitetniji život. Apatija je stanje manjka interesa, a može se očitati prema nečijem ponašanju, a kod starijih osoba i ona može biti signal demencije. Bilo koje od navedenih promjena zahtijevaju pregled liječnika jer je i u ovom slučaju rana dijagnoza ključ za dulji i ispunjeniji život. 

(Ordinacija.hr)