Na padinama sela Taleži na teritoriji Trebinja uskoro bi trebalo da počne eksproprijacija zemljišta za potrebe izgradnje budućeg aerodroma Trebinje.

Ova informacija stigla je od Gorana Vesića, ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije, koji je tom prilikom najavio da bi gradnja, dvije decenije najavljivanog projekta, mogla početi 2026. godine.

– Imamo dva miliona eura. Do avgusta ćemo dobiti i završiti projekat za građevinsku dozvolu i studiju zaštite životne sredine. Možemo da budemo spremni da do početka 2026. počnemo izgradnju aerodroma Trebinje – naglasio je nedavno Vesić, u ime Srbije, koja je, podsjetimo, većinski finansijer izgradnje aerodroma.

Zaštita uticaja na životnu sredinu, koju je pomenuo Vesić, jedna je od najspornijih tačaka ovog projekta već dvije godine.

U izradu pomenute studije se krenulo nakon što su vlasti u Dubrovniku, gradu udaljenom 30 kilometara od Trebinja, poručile da neće dozvoliti izgradnju aerodroma bez prethodno urađene studije uticaja na životnu sredinu, tvrdeći da će trebinjska pista i prateći objekti biti građeni u zaštitnoj zoni rijeke Omble, te tako ugroziti izvorište pitke vode za Dubrovčane.

Upravo zbog ove činjenice gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić ne želi da daje prognoze kada će sve biti spremno za gradnju aerodroma Trebinje.

– Vrlo je nezahvalno komentarisati. Ne bismo željeli da se sada napravi nešto negativno od toga, jer se radi o projektu od istorijskog značaja, ne za Trebinje, nego za cijelu regiju ovdje. Bilo je zamišljeno da to ide nekom bržom dinamikom, međutim, hrvatska strana tvrdi da će aerodrom da ugrozi izvorište rijeke Omble i mi smo stava i opredjeljenja da ništa ne treba da ugrozi što se izvorišta rijeke tiče, bilo da je u pitanju Republika Srpska, BiH ili Hrvatska. Zato ćemo kao odgovorni ljudi u lokalnoj zajednici i investitor, a to je u ovom slučaju Srbija, učiniti sve da se dobiju sve neophodne dozvole i da projekat ne ugrozi životnu sredinu – rekao je Ćurić.

Tvrdi da je Gradska uprava Trebinja završila sve što je bilo u njenoj nadležnosti, a da očekuje da kompletna dokumentacija bude završena do kraja 2024. godine.

– Da se do kraja ove godine dobiju sve dozvole, da se ispune neki uslovi koji su bili upitni, da li se zagađuje životna sredina ili ne, da li treba odraditi prateću putnu infrastrukturu za projekat. Za ostalo, ne mogu ništa da kažem osim, daj Bože da bude danas, prije nego sutra – kazao je Ćurić za “Nezavisne novine“.

Đorđe Vučinić, poslanik Pokreta za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske, nije optimista na najave da će gradnja aerodroma početi 2026. godine.

– Više puta do sada se kretalo sa mrtve tačke, ali jedini rezultat koji smo imali bio je izvlačenje javnog novca. Kada sam bio odbornik u Skupštini Trebinja, sjećam se da smo digli kredit od 600.000 KM za aerodrom, ali je nepoznato gdje je to otišlo. Pored toga, suludo mi je komentarisati bilo kakve izjave gradonačelnika Ćurića, jer je on tvrdio da će letovi sa aerodroma biti krajem 2021. godine. Sve je to samo jedna farsa i uvijek se priča potegne u izbornoj godini. Iskreno bih volio da se to realizuje, ali je smiješno komentarisati, jer su aerodrom šetali sa lokacije na lokaciju, a nema tragova da se nešto uradilo – kazao je Vučinić za “Nezavisne”.

Priča o izgradnji aerodroma u Trebinju počela je davne 2006. godine. Tada urađena studija je pokazala da projekat ima svoju opravdanost. Ubrzo je osnovano Javno preduzeće “Aerodromi Trebinje”, a po planu je trebalo da se gradi u selu Zupci.

Plan je bio i da prvi avioni sa trebinjske piste polete već 2011. godine. Ali, sve je to palo u vodu, a Vlada RS je 2014. godine zatvorila “Aerodrome”.

Šest godina kasnije, tačnije 2020, u Trebinje “slijeće” Srbija, sa namjerom da sa Republikom Srpskom završi započeto. Pored lokacije Zupci, kao alternativa za aerodrom navedena je i lokacija sela Mionići, koja je na kraju i izabrana.

Međutim, nedugo zatim, i ona je promijenjena, a kao konačna je isplivalo selo Taleži. Tada je rečeno da će avioni sa aerodroma Trebinje poletjeti do marta 2022. godine, ali su rokovi ponovo pomjereni za kraj 2023. godine. Ali, ni to se nije obistinilo. Ipak, od aerodroma se nije odustalo, a to je nedavno potvrdio i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske.

– Od aerodroma se nije odustalo, ali sada smo u kandžama međunarodnog procesa koji traži saglasnost Hrvatske i neke druge saglasnosti i mi to čekamo. Rješavamo sve probleme za aerodrom – rekao je tada Dodik.

Podsjećanja radi, izgradnja aerodroma u Trebinju bi trebalo da košta više od 100 miliona eura. Aerodrom bi trebalo da se prostire na oko 300 hektara, a maksimalna predviđena dužina piste je oko 3.500 metara.

OJ, TREBINJE, TREBINJE...

Fantomski aerodrom Trebinje, koji je trebao biti u funkciji do kraja 2022., a još nije ni prva lopata zabijena u zemlju, objavio je nedavno i detalje izgradnje.

Aerodrom će se, navodno, nalaziti kod naselja Hum, na entitetskoj granici sa FBiH. Ukupna površina aerodroma će biti 48.805 kvadratnih metara. Objekte bi trebali sačinjavati:

-Terminal 38.640 kvadratnih metara
-Kontrola leta 2515 kvadratnih metara, od čega je toranj 2280 kvadratnih metara
-Vatrogasna stanica od 1710, garaža od 2947 i praonica vozila od 270 kvadratnih metara
-Pregled službenih lica 852 kvadratna metra
-Svi prostori za gorivo (skladišta, pretakalište, pumpna stanica i dr.) 1972 kvadratna metra
-Ostali tehnički prostori aerodroma (eko zona, kontrola naplate parkiranja, prostori za pse, granična policija…) 2144 kvadrata
-Poletno-sletna staza od 3500 metara

Autori analize naglašavaju da je prometna infrastruktura do aerodroma loša, da se radi o lokalnim cestama koje su u vrlo lošem stanju, nezadovoljavajuće širine, a na mjestima je sigurnost prometa vrlo ugrožena. Na lokaciji postoji vodovod, ali ne postoji kanalizacija, niti termotehnička instalacija.

ALEN ŠĆURIC, ZRAKOPLOVNI ANALITIČAR (Screenshot)

-Trebinje će imati terminal od 38.640 kvadrata što je više od pola terminala Zagreba koji je 68.883 kvadratna metra. Ovo je točno duplo više od Sarajeva. Poletno-sletna staza od 3500 metara. O, moj Bože! Pitanje je samo - Tko je ovdje lud!?, prokometnirao je najave iz bh. entiteta RS vodeći zrakoplovni stručnjak Alen Šćuric.

O problemima poslovanja aerodroma u Bosni i Hercegovini Šćuric je nedavno govorio za „Slobodnu Bosnu“.

-Trebinje je majušan gradić sa siromašnim stanovništvom. Na samo pola sata je Zračna luka Dubrovnik, a na sat i pol Tivat i Mostar. Dubrovnik će ove godine imati više od 3 milijuna putnika, ima ogromna broj linija i frekvencija, velik broj LCC tamo leti, imat će čak i bazu Ryanaira. Kakve šanse tu može imati Trebinje? Apsolutno i baš nikakve, kazao je Šćuric za „Slobodnu Bosnu“.

(SB)