Piše: MAJA RADEVIĆ

U oktobru 2022. godine, na biračkom mjestu 133A026, Švrakino Selo II/2, kandidatkinja HDZ-a BiH Borjana Krišto osvojila je ubjedljivo najveći broj glasova na izborima za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Krišto je po broju osvojenih glasova u Švrakinom daleko iza sebe ostavila svog protukandidata Željka Komšića, ali i kandidate za Predsjedništvo BiH iz reda bošnjačkog naroda. 

O ovom neobičnom “fenomenu” tada su pisali svi mediji, ali do danas ga niko nije uspio do kraja odgonetnuti. Stanovnici sarajevskog naselja Švrakino Selo većinom su smatrali da su glasovi koje je Krišto osvojila na pomenutom biračkom mjestu rezultat neke “tehničke greške” ili pak izborne krađe, što i ne bi bilo neko veliko iznenađenje.

- Sreo sam jarana, pita me: "Hoćeš li to da slaviš? Borjana Krišto pobijedila u Švrakinom!" Kako će ona pobijedit’, nije imala ni dva glasa, čini mi se. Nije mi jasno to... – rekao je tada novinarima jedan začuđeni “Švrakindolac”, kako u Sarajevu nazivaju stanovnike ovog naselja.

Švrakino Selo sinoć je ponovo dospjelo u žižu regionalne javnosti zahvaljujući utakmici između reprezentacija Hrvatske i Italije u Leipzigu. Naši susjedi su jučer imali podršku sa tribina i iz brojnih bosanskohercegovačkih gradova, ali jedan transparent je posebno iznenadio.

„Sarajevo, Švrakino” – pisalo je na istaknutom transparentu među hrvatskim navijačima.

I ponovo, mnogi su se zapitali kakva je to „tajna veza“ između Švrakinog Sela i hrvatskog „nacionalnog korpusa“?

OD RIMSKOG DOBA DO EFENDIJE ŠVRAKE

Smješteno na području sarajevske općine Novi Grad, na potezu između Otoke, Mojmila Brda i Aneksa, naselje Švrakino Selo ime je dobilo po muslimanskoj porodici Švrako koja je na tom prostoru posjedovala nekoliko kuća i velike obradive površine. Među njima je bio najistaknutiji Emir čelebija Sejid Muhamed-efendija Švrako, učen čovjek i sarajevski muftija iz perioda 1764. do smrti 1783. godine. Kao svoju zadužbinu podigao je kamenu česmu ispred džamije Kekeki Sinan Bakarevića u današnjoj Bakarevića ulici, a Hamdija Kreševljaković je zabilježio da se njegovim imenom zvala i jedna sarajevska ulica u blizini ove džamije i česme, današnja Hendina ulica u kojoj je i stanovao.

Međutim, kako na svom blogu prenosi Tarik Jažić, Alija Bejtić u svojoj knjizi “Ulice i trgovi Sarajeva” navodi podatak da je Vladislav Skarić zapisao da se Švrakino Selo pojavljuje pod tim nazivom čak jedno puno stoljeće prije muftijstva efendije Švrake. To potvrđuje podatak iz 1682. godine, spisak priložnika Staroj crkvi u Sarajevu, u kojem se navodi i neki “Marko iz Švrakina Sela”.

Pojedini izvori svjedoče da je ovaj dio Sarajeva bio naseljen još u rimsko doba. O tome je pisao i čuveni austrijski arheolog i historičar Carl Patsch u svome djelu “Novi i revidirani natpisi”, a to potvrđuje i latinski natpis na kamenoj ploči, pronađen u Švrakinom Selu. Na ovom prostoru je pronađeno i pravo arheološko blago – srednjovjekovna nekropola Kakanj-Švrakino Selo, gdje je danas sačuvano samo nekoliko stećaka koji su dislocirani sa prethodne lokacije zbog izgradnje naselja.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, dio Švrakinog Sela kolokvijalno je nazvan “Pavelićevo” po vođi ustaškog pokreta, poglavniku Anti Paveliću. O tome je u razgovoru za Slobodnu Bosnu govorio čuveni sarajevski odvjetnik Mladen Šutej, koji se prisjetio i zločina NDH iz tog doba.

- Sjećam se Maksa Luburića onoliko koliko se Sarajlija može sjećati. On je došao iz Ljubuškog, bio je mesar po profesiji. Ovdje je došao kao kaznena ekspedicija i znalo se za zločine koje je činio u Berkovića vili. Niko nije očekivao da će 55 Sarajlija visiti na Marindvoru. Ja sam ih obišao. Oni su bili zvjerski mučeni. Hodao sam među njima, imali su ljubičaste i prevraćene jezike, što je dokaz da su negdje drugo bili obješeni, pa doneseni…

Luburić se po Sarajevu malo kretao, bojao se za život, ovdje je bio dva mjeseca. U naselju Švrakino Selo podignute su tipske prizemne kuće i taj dio nazvan je Pavelićevo – ispričao je Šutej za SB.

TITOVA KRITIKA I ŠVRAKINSKA „JALIJA“

Po završetku rata od 1947. počinje značajnije širenje i gradnja ovog naselja pa se na ovom prostoru podižu radničke kućice u organizaciji Gradskog narodnog odbora i pod vodstvom Narodnog fronta, a koje i danas postoje u pojedinim dijelovima Švrakinog Sela. U Švrakino su se tada doseljavale i brojne porodice koje su dolazile u Sarajevo sa namjerom da tu započnu novi život, među kojima je bio i veliki broj Hrvata. Tadašnji naziv ovog dijela grada je bio Naselje Pavla Goranina, po narodnom heroju iz Drugog svjetskog rata.

Bivši gradonačelnik Sarajeva Dane Olbina (u mandatu od 1948. do 1955. godine) prisjetio se u jednom razgovoru kako je u to vrijeme u Sarajevo došao i Josip Broz Tito kako bi se na licu mjesta uvjerio kako teče obnova grada nakon rata. Domaćini su ga odveli upravo u Švrakino Selo, ponosni što mu mogu pokazati to novo naselje koje je dijelom izgrađeno zahvaljujući doprinosima građana.

“Nemojte više raditi ovako”, navodno je tada rekao svojim sarajevskim domaćinima Tito, kojeg se nisu baš pretjerano dojmile novoizgrađene zgrade “sumnjivog” kvaliteta…

- U Švrakinom su tih ’50-ih, ’60-ih godina prošlog stoljeća živjele brojne autohtone hrvatske porodice izmiješane sa svojim komšijama muslimanima. Nažalost, većina njih su umrli ili su već odavno odselili iz ovog naselja, tako da danas tu živi tek jedan mali broj Hrvata. Ono što je ostalo jest činjenica da Švrakino naseljavaju porodice koje su porijeklom i iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore… To je naselje nekako za mnoge bilo “polazna tačka” života u Sarajevu, djelimično zbog povoljne lokacije, ali i kirija koje su bile znatno povoljnije nego u drugim dijelovima grada – priča za SB jedna stanovnica Švrakinog Sela.

Eh sad, svako ko živi u Sarajevu zna i da je Švrakino uvijek bilo pomalo na lošem glasu zbog čuvene švrakinske “jalije” i kriminala. Opći je konsenzus da se sa stanovnicima Švrakinog ne treba upuštati ni u kakve konflikte i rasprave (pa čak ni kada glasaju za Borjanu Krišto!) jer biste vrlo lako u tom sukobu mogli izvući deblji kraj…

O tome su na duhovit način progovorili i članovi poznatog sarajevskog benda Helem Nejse koji su avanture svojih svima poznatih animiranih junaka - Bruce, Brace, Brude i Brade – smjestili upravo u Švrakino Selo. Pa, za kraj ovog kratkog istorijata Švrakinog, donosimo zahvalu Borjane Krišto u “režiji” Helem Nejse svim stanovnicima ovog čuvenog sarajevskog naselja: