Cijene goriva na benzinskim pumpama u bh. entitetu Republici Srpskoj u narednih nekoliko dana doživjet će nove korekcije, odnosno gorivo će poskupjeti za osam do deset feninga po jednom litru.

Kaže ovo za “Glas Srpske” predsjednik Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima Privredne komore Republike Srpske Đorđe Savić pojašnjavajući da su pojedini vlasnici benzinskih pumpi već počeli sa određenim minimalnim korekcijama, ali i da će one sigurno biti nastavljene u narednim danima te da će cijena dizela, ali i benzina najvjerovatnije ići i do 2,65 maraka po jednom litru zbog povećanih ulaznih troškova. 

U prijevodu ovo znači da će vlasnici automobila u narednih nekoliko dana za jedan rezervoar goriva morati izdvojiti dodatnih pet maraka. 

Vlasnici benzinskih pumpi u regionu su već reagovali na nove berzanske trzavice te tako od jučer u Sloveniji litar benzina košta 1,479 eura, a dizela 1,507 eura. Korekcije cijena za oko pet eurocenti najavljene su i u Crnoj Gori. Kako je saopšteno, litar benzina bi trebalo da košta oko 1,55 eura, a dizela 1,45. Kada je u pitanju Srbija, do poskupljenja je došlo još krajem prošlog mjeseca - cijena dizela je 205 dinara (1,75 eura), a benzina 193 (1,65 eura).

Do novog rasta cijena goriva dolazi zbog skoka vrijednosti barela sirove nafte na svjetskim berzama. Početkom juna jedan barel sirove nafte marke “brent” koštao je oko 77, a početkom ovog mjeseca 87,2 dolara, što predstavlja rast od nekih 13 posto. Kao i u nekom ranijem periodu tržište je reagovalo na posljednju odluku naftnog kartela OPEK plus da produži smanjenje proizvodnje za 3,66 miliona barela dnevno do kraja 2025. godine. 

Članice ovog kartela najavile su da će produžiti i odluku o smanjenju proizvodnje 2,2 miliona barela dnevno do kraja septembra 2024. Kada se podvuče crta, ovaj deficit obuhvata čak oko pet do šest odsto globalne potražnje za naftom. Cijena barela se ponovo približava granici od 90 dolara, koliko je iznosila u septembru prošle godine, a što je, kako ocjenjuju pojedini analitičari - granica koja zadovoljava interese zemalja članica OPEK-a, prije svega Rusije i Saudijske Arabije. 

Ali ovo nije jedini razlog. Berza je reagovala na rast potražnje, koji će kako bude odmicala ljetna sezona, biti sve veći, a pogotovo u SAD, ali i Evropi. Nažalost, vrijednost crnog zlata je dobrim dijelom uslovljena i zabrinutošću velikih berzanskih i naftnih igrača da bi sukob na Bliskom istoku mogao da se proširi na neke druge zemlje. 

Eksperti smatraju da je upravo ovo glavni razlog što se cijene sirove nafte u posljednjih tridesetak dana nalaze u stalnom rastu, navodeći da su nove turbulencije na ovom izuzetnom osjetljivom tržištu, rezultat prije svega straha, a ne realnih procjena i matematičkih kalkulacija.

Mnogi od investitora upravo koriste ovaj strah da bi zaradili. Jedan od njih je i multimilijarder Voren Bafet, koji posljednjih nekoliko mjeseci ulaže ogromne svote novca u zalihe nafte i gasa. Inače Bafetova čuvena mantra je da treba kupovati kada je tržište uplašeno, a prodavati kada postane pohlepno.