Pojedini proizvodi reklamiraju se oznakama "bez šećera" ili "bez dodanih šećera", no valja čitati deklaracije.

Posljednjih godina sve je više hrane na čijoj se ambalaži ističe da je riječ o prehrambenom proizvodu bez šećera ili se ističe riječ “Light” kao oznaka da je riječ o proizvodu s manjom energetskom vrijednošću. Međutim, za pojedince to može biti zbunjujuće i navoditi na pogrešno tumačenje, piše Pomaknigranice.hr.

“Svakih nekoliko godina u nutricionizmu se postavljaju određeni trendovi u prehrani zbog kojih neke namirnice završe na crnoj listi. Prije 30 – tak godina glavna meta bili su holesterol i jaja zbog čega se i danas može čuti savjet da treba izbjegavati konzumaciju jaja ako imate povišen holesterol. Naravno, ta informacija nije tačna i nažalost nije ostala u prošlom stoljeću, ali novija istraživanja su dokazala kako konzumacija jaja neće povećati nivo holesterola u krvi. Ulaskom u novo stoljeće, prvo mjesto na crnoj listi zauzeo je šećer”, objašnjava nutricionistkinja Valerija Fabijanić.

“Prekomjerna konzumacija šećera, odnosno proizvoda s visokim udjelom šećera, povezana je s razvojem pretilosti i raznih hroničnih bolesti. Naime, broj pretilih osoba iz godine u godinu raste i način prehrane koji uključuje brzu hranu i hranu bogatom šećerima uveliko uzrokuje taj rast”, kaže nutricionistkinja za Pomaknigranice.hr.

“Iako nijedna namirnica ni komponenta namirnice sama za sebe nije uzročnik pretilosti, obrasci hranjenja koji uključuju hranu visoke energetske vrijednosti, brze i procesirane hrane dovode do većeg rizika od razvoja pretilosti”, istakla je mag. nutr. Fabijanić objašnjavajući da upravo zbog toga, u smislu mjere opreza i pokušaja povećanja svijesti o globalnom problemu, na deklaracijama stoji podatak o količini dodanog šećera u namirnici.

Šta predstavljaju oznake?

“Oznaka ‘bez šećera’ označava proizvode koji sadrže manje od 0,5 grama šećera na 100 grama ili 100 mililitara proizvoda. Kod takvih proizvoda za dobijanje slatkog okusa većinom su zaslužna sladila koja nemaju kalorijsku vrijednost”, objašnjava Fabijanić.

“Oznaka ‘bez dodanog šećera’ znači da proizvođač tokom proizvodnje i pripreme nije dodao šećer, međutim u proizvodu mogu biti prirodno prisutni šećeri kao što su fruktoza, laktoza i drugi”, kaže sagovornica.

Oznaka “nizak udio šećera” označava proizvode koji sadrže manje od 5 grama šećera na 100 grama proizvoda ili manje od 2,5 grama na 100 mililitara.

“Oznaka ‘Light’ označava da su u proizvodu smanjene količine masti, zbog čega takvi proizvodi imaju manju energetsku vrijednost nego njihove klasične varijante. Kod takvih proizvoda svakako treba obratiti pažnju da nisu u zamjenu za manjak masnoća dodani šećeri radi boljeg okusa proizvoda. U tom slučaju, ‘light’ verzije nemaju značajno manju energetsku vrijednost od klasičnih proizvoda”, upozorila je nutricionistkinja.

U želji da prilagode prehranu i smanje udio šećera ili masti, mnogi će posegnuti upravo za takvim proizvodima na polici.

“Zbog manjka znanja i razumijevanja deklaracija, pojedinci biraju baš te proizvode, ali ponekad i ‘light’ verzije sadrže jednake količine šećera ili kalorija kao standardni proizvodi. Osim toga, takvi proizvodi češće sadrže razna umjetna sladila i pojačivače okusa koji se u prehrani trebaju umjereno koristiti”, kaže Fabijanić.

Deklaracija je ključ

Kako biste izbjegli pogrešno tumačenje ili interpretaciju oznaka na ambalaži, stručnjaci preporučuju čitanje podataka na deklaraciji.

“Obratite pažnju na količinu jednostavnih šećera – poželjno je da ih je što manje. Osim toga, vodite brigu o količini zasićenih masti u proizvodu jer za optimalno zdravlje u našoj prehrani trebaju prevladavati nezasićene masti, stoga udio zasićenih masti neka bude što manji. Još jedan faktor koji utječe na naše zdravlje je so, čiju količinu u proizvodu također možemo pročitati na deklaraciji”, kaže nutricionistkinja Fabijanić objašnjavajući da je preporučeni dnevni unos soli do 5 grama na dan, odnosno jedna čajna kašika.

Što manje prerađenih namirnica

“Ako se prehrana bazira na prerađenim proizvodima, ta količina se vrlo lako može prekoračiti. Baš iz tog razloga, preporuka je prehranu temeljiti na cjelovitim neprerađenim namirnicama zbog lakše manipulacije dodavanja soli u hranu. Većinu prehrane valja bazirati na cjelovitim, izvornim namirnicama poput voća, povrća, cjelovitih žitarica, mesu i ribi, te kvalitetnih izvora masti poput orašastih plodova, sjemenki i maslinovog ulja”, savjetuje.

Naravno da prerađene proizvode ne treba u potpunosti izbjegavati, no vodeći se načelom umjerenosti, valja pripaziti na količinu koju konzumiramo.

“Iako takvi proizvodi mogu biti korisni osobama koje žele skinuti kilograme, oni ne bi trebali činiti većinu naše prehrane jer osim manje količine šećera većinom nemaju neku dodatnu nutritivnu prednost. Baš zbog toga, temelj prehrane moraju biti izvorne, cjelovite namirnice koje će osigurati sve makro i mikronutrijente, dok ovakvi proizvodi mogu biti dobra dopuna za lakše postizanje cilja”, zaključila je Fabijanić.