Evropska komisija priprema novi „Clean Industrial Deal“, ambiciozan plan koji bi mogao značajno utjecati na evropsku industriju. Cilj ovog plana je istovremeno smanjiti emisije ugljika i ojačati evropske proizvodne kapacitete, a jedan od ključnih elemenata je uvođenje kvota za proizvode s oznakom "Proizvedeno u EU“. Ukratko, EU pod svaku cijenu želi potrošače i industriju potaknuti da više koriste evropske sirovine i komponente umjesto uvoznih.

Službena objava plana očekuje se 26. februara, no novinari utjecajnog Politica već su pregledali dokument i analizirali ga.

Ovaj potez, prema analizi Politica, trebao bi osigurati da do 40 posto ključnih komponenti čiste tehnologije dolazi iz Unije, čime bi se smanjila ovisnost o uvozu i povećala otpornost industrije na globalne poremećaje. Međutim, Komisija ne planira stati samo na preporukama – države članice i javne institucije mogle bi biti obvezane kupovati proizvode s evropskim porijeklom. Također, očekuje se da će do 2026. doći do izmjena pravila o javnoj nabavi, koje bi dodatno favorizirale lokalne dobavljače.

Pozadina i globalni kontekst

Plan dolazi u trenutku kada industrijski sektori u Europi, posebno proizvođači čelika i cementa, upozoravaju na previsoke energetske troškove i prekomjernu birokraciju, što ih čini nekonkurentnima u usporedbi sa SAD-om i Kinom. Istovremeno, američka i kineska vlada provode agresivne poticaje domaćoj industriji, pa se očekuje da će EU ovim planom pokušati stvoriti konkurentnije uvjete za svoje proizvođače. Usporedivo je s praksama poput "Buy American Act" u SAD-u, koji preferira domaće proizvode u javnim nabavama. Industrijski lobiji u Njemačkoj i Francuskoj podržavaju inicijativu, dok uvozno orijentirani sektori (automobilska industrija, farmaceutski sektor) izražavaju zabrinutost.

Rafinerija u Rotterdamu ispušta CO2 u atmosferu (Foto: Anp Via Afp)

Politico piše kako se ova pravila neće se primjenjivati samo na javne ugovore, već će biti prošireni i kako bi se potaknula privatna nabava, primjerice kroz "standarde performansi emisija CO2 temeljenih na životnom ciklusu proizvoda", stoji u nacrtu. Kako bi to trebalo funkcionirati trebalo biti će uskoro pomnije objašnjeno.

U analizi se navodi i kako EU planira elektrificirati 32 posto svoje privrede do 2030., u odnosu na plan od sadašnjih 23 posto, te pritom osigurati 100 gigavata novih kapaciteta obnovljive energije svake godine do istog roka. Ključnu ulogu u financiranju trebala bi odigrati Europska investicijska banka (EIB) .