Lideri tri opozicione koalicije: „Za budućnost Crne Gore“, koju predvodi dominantno prosrpski Demokratski front (DF), „Mir je naša nacija“ s Demokratima na čelu i „Crno na bijelo“ koju vodi procrnogorska URA, sastali su se već prvog dana nakon izbora i poručili da će formirati buduću Vladu Crne Gore. Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović vrlo brzo su dogovorili četiri načela na kojima će počivati nova vlast, a koji su, ako se pogledaju programi tih koalicija, rezultat kompromisa.

Prvo načelo je da će nova vlast odgovorno provoditi sve međunarodno preuzete obaveze, što eksplicitno uključuje i dalje članstvo Crne Gore u NATO-u, protiv kojeg je svojevremeno oštro bio najveći konstituent buduće vlasti, koalicija oko DF-a.

Poručuju i da će realizirati sve neophodne reforme kako bi Crna Gora u najkraćem mogućem roku pristupila Europskoj uniji, što je, u načelu, isto što je obećavala aktuelna vlast, predvođena DPS-om, ali je put ka EU posljednjih godina, praktično, bio zakočen upravo zbog nedostatka reformi.

Treće, da će nova Vlada biti sastavljena od stručnjaka.

Buduća vlast je poručila i da će promijeniti sve, kako kažu, diskriminatorske zakone, uključujući i Zakon o slobodi vjeroispovijesti, zbog kojeg je Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori pokrenula masovne protestne litije koje su na kraju uzele dio glasača DPS-u na izborima i, čini se, ključno doprinijele historijskom porazu Đukanovića.

I pored brzog dogovora opozicije, politički analitičar Zlatko Vujović ne vjeruje da će buduća Vlada biti stabilna, jer je riječ o tijesnoj većini, ali i zbog različitih programskih načela stranaka koje će činiti novu vlast.

„Sigurno je da su oni dali obećanja svojim biračima, ali je DF dao i obećanja Beogradu i Moskvi. Oni su pokušali ublažiti te razlike pa jedan od elemenata kompromisa predstavlja ispunjavanje zahtjeva SPC-a vezano za Zakon o slobodi vjeroispovijesti, a prva tri načela predstavljaju zadržavanje statusa quo. Nije realno da će oporba otvoriti pitanje izlaska Crne Gore iz NATO-a. Međutim, doći ćemo do praktičnih pitanja vanjskopolitičkih prioriteta pa će harmonizacija odnosa sa Srbijom i Rusijom morati doći na dnevni red."

„Također“, nastavlja Vujović, „pitanje je tko će biti budući ministar obrane, jesu li sigurni sigurnosni podaci koje će Crna Gora dobivati od članica NATO-a, hoće li ih buduća Vlada prosljeđivati Moskvi? Uz to, postavlja se i pitanje sudjelovanja na međunarodnim skupovima na kojima su i predstavnici Kosova kao neovisne države, a koju DF ne priznaje. Dodatno, imamo i ekonomsko-socijalnu krizu zbog epidemije koronavirusa. Sve to će svakako donijeti dosta tenzija u funkcioniranju te vlade“, kaže Vujović za DW.

Hoće li Crna Gora dobiti stručnu Vladu?

Jedno od načela buduće vlade je i formiranje Vlade sastavljene od stručnjaka, na čemu je u kampanji insistirala Abazovićeva URA, a koalicija oko DF-a to odmah prihvatila. Međutim, postavlja se pitanje može li kompletna vlada biti stručna ili će u njoj morati na kraju biti i neki stranački kadrovi iz koalicija koje su pobijedile na izborima.

„Ideja stručne Vlade je interesantna i, ako bi se poštovala do kraja, ona bi u ovom trenutku bila najbolje rješenje. U suprotnom, ako tu budu 'stranački stručnjaci’, onda će to biti samo maska“, kaže Vujović.

Buduća vlast odmah je u izbornoj noći poručila da neće biti revanšizma i pozvala manjinske stranke da im se pridruže u Vladi, poručujući da je Crnoj Gori potrebno pomirenje.

No, prethodnih večeri i kod proslavljanja izborne pobjede došlo je do sukoba između pristaša DPS-a i opozicije koje su, uz dominantnu prosrpsku ikonografiju, slavile na ulicama. Poziv za ulazak u vladu zasad je odbila najjača manjinska Bošnjačka stranka, dok se druge nisu izjašnjavale.

„Bili smo svjedoci nemilih scena tokom slavlja oporbene pobjede i napada na Bošnjake u Pljevljima koji dobro pamte slična događanja devedesetih. Očigledno su u Bošnjačkoj stranci to vidjeli kao zastrašivanje. Čuli smo pomirljive poruke od nositelja liste koalicije oko DF-a Zdravka Krivokapića, ali moramo to čuti i od lidera stranaka koji stvarno odlučuju u Frontu, jer iza Krivokapića stoji SPC, ali on nema nijednu političku funkciju“, kaže Vujović.

Hoće li doći do mirne tranzicije vlasti?

I Krivokapić, i Bečić, i Abazović sinoć su pozvali pristaše opozicije da se maknu s ulica i slave u kući, uz tvrdnju da vlast provocira sukobe kako bi ugrozila njihovu izbornu pobjedu. „Vjerujem da će DPS tražiti svoju šansu i eventualno pokušati da URA, kao procrnogorska stranka, promijeni stav i priđe im ili da to učini netko od njihovih zastupnika. Buduća vlast je veoma heterogena koalicija tako da očekujem da tu može biti iskakanja u budućnosti“, vjeruje Vujović.

DPS je ranije, uz prelijetanje opozicionih vijećnika, preuzeo vlast u nekoliko crnogorskih gradova, kao što su Budva i Kotor, što je izazvalo proteste opozicije, pa čak i sukobe sa policijom na ulicama. Ipak, na lokalnim izborima u tim gradovima, koji su, također, održani 30. augusta, doživio je težak poraz, naročito u Budvi.

Vujović, inače, ukazuje na još nekoliko razloga za najgori rezultat Đukanovićeve stranke od osnivanja: „Više je nego jasno da su građani bili razočarani politikom DPS-a i da su kaznili korupciju i brojne afere vlasti. DPS je, usto, otvorio niz sukoba u društvu, ne samo s opozicijom, nego i s NVO-sektorom, pojedinim medijima i drastično smanjio koalicijski kapacitet, odnosno vladao minimalnom većinom, kakvu će imati i buduća vlast. Kad se na to nadovežu korona-kriza i aktivno uključivanje SPC-a koji je vodio terensku kampanju protiv vlasti, dobili smo ovaj rezultat. Međutim, ja smatram da je Crna Gora jasno glasala protiv korupcije, ali ne za povratak u devedesete niti za promjenu pozicija na kojima se država nalazi. Nova vlast je dobila mandat za put ka EU i, ako to ne shvate, ta buduća koalicija neće uspeti“, zaključio je Vujović.

(DW)