O ovoj temi nedavno je na Evropa koledžu govorio Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a, na okruglom stolu s Federicom Mogherini, bivšom visokom predstavnicom EU za vanjsku politiku i sigurnost.

“Tokom 40 godina hladnog rata, NATO nije imao operacije izvan svojih granica. Nismo mogli ni zamisliti situaciju da bismo to mogli činiti, jer je naš zadatak bio da spriječimo napad SSSR-a. Kada je hladni rat završen, mnogi su počeli govoriti da će NATO nestati, jer više nema SSSR-a ni Varšavskog pakta. Balkanski ratovi su nas uvukli u situaciju da smo se morali pokrenuti. To je za nas bio veoma dug korak, od toga da štitimo NATO članice do toga da budemo umiješani u nešto izvan naših granica. Ušli smo u BiH da bismo tamo spriječili krvoproliće”, rekao je Stoltenberg.

Ako čitamo dokumente CIA-je koji su deklasifikovani prije nekoliko godina, tokom prve faze rata u BiH, većina evropskih zemalja, ali i veći dio administracije Bila Clintona, uključujući i samog Clintona, bila je protiv ulaska Amerike, odnosno NATO-a u sukob u BiH i bili su spremni samo da odobre veoma ograničene NATO operacije. Evropske zemlje bile su protiv jačih vojnih udara, jer su imale vojnike u okviru operacije UN-a na terenu pa su zahtijevali dvostruki ključ u odobravanju NATO operacija.

Tek nakon Srebrenice, promijenila se percepcija u Americi i ona je odobrila jače udare na položaje Vojske RS-a. NATO-ovu operaciju protiv Republike Srpske iskoristile su bošnjačke i hrvatske snage da osvoje značajan dio teritorije RS-a, ali je onda Hrvatska, na intervenciju Bila Clintona preko Warrena Christophera, državnog sekretara SAD-a, i Petera Galbraitha, ambasadora SAD-a u Zagrebu, upozorena da zaustavi napade i zaprijećeno joj je da će NATO, ako nastavi prema Banjoj Luci, bombardovati njihove snage.

Zaustavljanje napada dovelo je do početka pregovora o ustavnom uređenju BiH nakon rata, a američke depeše pokazuju da su Sjedinjene Američke Države, još prije pregovora u Daytonu, planirale da se ustavi Republike Srpske i Federacije prilagode novom ustavu na nivou BiH.

Stoltenberg je u svom govoru istaknuo da je ponosan na ulogu NATO-a u Bosni i Hercegovini, iako, kako kaže, u BiH i dalje postoje veliki izazovi.