Gotovo trećina ubistava navodno je povezana s eksploatacijom resursa - sječom, rudarstvom, agrobiznisom velikih razmjera, branama hidroelektrana i drugom infrastrukturom.

U izvještaju su žrtve nazvane "braniocima okoliša" ubijenim zbog zaštite prirodnih resursa koje treba očuvati, uključujući šume, zalihe vode i okeane.

Od potpisivanja Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 2015. godine, organizacija kaže da su u prosjeku sedmično ubijena četiri aktivista.

Rečeno je da će ta "šokantna brojka" vjerovatno biti podcijenjena zbog ograničenja slobode izražavanja i izvještavanja novinara i drugih građanskih sloboda.

Najviše ubistava, 23 slučaja, povezano je s industrijom sječe. Većina napada povezanih sa sječom izvršena je u Brazilu, Nikaragvi, Peruu i na Filipinima, prenosi BBC.

Autohtoni narodi, najčešće na prvoj liniji klimatskih promjena, činili su trećinu slučajeva ubistava. Najviše napada zabilježeno je u Kolumbiji, gdje je prošle godine ubijeno 65 ljudi.

Aktivista i član organizacije Global Witness Chris Madden pozvao je vlade da se "ozbiljno pozabave zaštitom branilaca". Rekao je da kompanije moraju početi "stavljati ljude i planetu ispred profita" ili je upozorio da će se "nastaviti klimatski slom i ubijanja".

"Ovaj skup podataka još je jedan snažan podsjetnik da borba protiv klimatske krize nosi nepodnošljivo veliko breme za neke, koji riskiraju svoje živote kako bi spasili šume, rijeke i biosfere koje su neophodne za suzbijanje neodrživog globalnog zagrijavanja. Ovo mora prestati", rekao je Madden.