Venecijanska komisija dostavila je danas mišljenje po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića o načinu izbora sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovina u kojem se ističe da etnička pripadnost nikako ne može biti korištena kao osnov za izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Tim povodom smo o Mišljenju Venecijanske komisije razgovarali sa pravnim ekspertom Slavenom Kovačevićem, savjetnikom u kabinetu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i apelantom pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. 

Na pitanje da komentariše samo Mišljenje Venecijanske komisije, ali i u kontekstu nedavnog izbora Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda BiH čiji se legalitet osporavao, Kovačević za Slobodnu Bosnu ističe da je Mišljenje potvrdilo kako je izbor svih dosadašnjih sudija Ustavnog suda BiH u suprotnosti sa evropskom praksom.

"Mišljenje Venecijanske komisije ili najvišeg pravnog autoriteta u Evropi ima veliki značaj i biće nezaobilazan element kada Bosna i Hercegovina započne pregovarački proces sa Evropskom unijom. Ovo želim posebno naglasiti, radi onih koji eventualno misle da se radi o neobavezujućem mišljenju koje se ne mora primijeniti. Sa stanovišta svih prethodnih izbora domaćih sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine ovo Mišljenje, koje govori o evropskoj praksi ili ako hoćete određenim standardima, onda možemo reći da je većina dosadašnjih izbora sudija u prethodnih skoro dvije decenije bila u suprotnosti sa ovim Mišljenjem Venecijanske komisije odnosno sa evropskom praksom.

To znači kako je etnički paritet ili redovan izbor 2 etnička Bošnjaka, 2 etnička Hrvata i 2 etnička Srbina u Ustavni sud Bosne i Hercegovine definitvno van evropske prakse i kako sama Venecijanska komisija kaže da je takvo nešto neprihvatljivo. To je prvi dio priče. Drugi dio odnosi se na kvalifikacije kandidata za izbor sudija u Ustavni sud Bosne i Hercegovine, gdje Venecijanska komisija ima jasan stav i treći dio govori o sistemu odlučivanja u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine koje ne može biti etnički niti teritorijalno utemeljeno jer sudije nisu predstavnici etničkih grupa niti entiteta koji ih biraju, kako se to kaže u Mišljenju Venecijanske komisije", istakao za Kovačević naš portal, a zatim detaljno pojasnio: 

"U konkretnom slučaju nedavnog izbora gospodina Marina Vukoje, ali i u određenim prethodnim izborima sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, sa sigurnošću možemo reći da je ono, također, obavljeno u suprotnosti sa ovim Mišljenjem Venecijanske komisije, koja u svojim zaključcima kaže da bi se trebalo voditi računa da se radi o profesionalnom iskustvu od 10 ili od 15 godina, na pozicijama sudije, profesora prava ili advokata, odnosno lica koja su praktično bila uključena u pravosudni sistem ili koja su ga teorijski razmatrala. Ili lakše rečeno, pojam iz Ustava Bosne i Hercegovine 'istaknuti jurista' kao termin iz anglo-saksonskog prava znači da se radi o sudiji, dok se u našem pravnom sistemu to vidi kao bilo koji pravnik, što je neprimjereno.

Recimo, na primjer, zamislite situaciju da za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine birate pravnika koji se u nekoj firmi bavi radno-pravnim odnosima ili koji u nekoj jedinici lokalne samouprave radi na urbanističkim saglasnostima ili građevinskim dozvolama. To u nečijim glavama izgleda može, dok Venecijanska komisija jasno kaže da se treba voditi računa o profesionalnom iskustvu koje dolazi iz pravosudnog sistema. Nažalost, iako je to od nje traženo, aktualna vlast bi mudrije postupila da je sačekala ovo Mišljenje Venecijanske komisije i obavila adekvatan izbor sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine u skladu sa time, a ne ovako, dovodeći nas u stanje da će Bosna i Hercegovina imati problem prilikom procesa EU Screeninga i eventualnog otvaranja EU pregovora koje počinje sa Klasterom 1, u kojem je prva oblast 'Pravosuđe'.

Što se tiče same procedure, to je pitanje za Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine kojem su upućeni određeni zahtjevi za ocjenu ustavnosti, sa čijim sadržajem nisam upoznat, ali, ipak, smatram da bi bilo jako korisno da Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine u svoje razmatranje tih zahtjeva za ocjenu ustavnosti uključi i ovo Mišljenje Venecijanske komisije."

Zanimalo nas je i da li ovo Mišljenje Venecijanske komisije može imati određene pravne implikacije, naprimjer za osporavanje izbora Marina Vukoje.

"Kao što sam rekao, to je pitanje za Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Po meni, najbolje bi bilo ponoviti kompletnu proceduru i obaviti je u skladu sa Mišljenjem Venecijanske komisije, ali da bi se tako nešto desilo to mora Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine reći u svojoj presudi, ako utvrdi da je bilo pogrešaka u samoj proceduri. Potpuno sam svjestan da i dio Ustava Federacije Bosne i Hercegovine koji govori o sastavu Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u čijoj strukturi je, također, prisutan etnički paritet što je u suprotnosti sa Mišljenjem Venecijanske komisije ali i sa samim Ustavom Bosne i Hercegovine koji je nadređen entitetskim ustavima, tako da će biti jako interesantno pratiti sve naredne korake Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u ovom važnom pitanju. Nadam se kako nećemo vidjeti takav scenario u kojem pogrešan sistem štiti sam sebe, kako bi se održao u funkciji i nastavio svoj rad, makar to bilo i u suprotnosti sa Mišljenjem Venecijanske komisije.

Etnička matrica ili etnički sistem predstavljanja u bilo kojem od tri stuba vlasti – zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti , definitivno je u suprotnosti sa temeljnim evropskim vrijednostima iz kojih proizlaze evropski standardi. Ako neko misli kako će se Bosni i Hercegovini popuštati na način da Evropska unija i Vijeće Evrope zatvore oči kada su u pitanju temeljne evropske vrijednosti, taj se grdno vara i živi u debeloj zabludi. Stvar je veoma jasna – ili ćemo napustiti etničke matrice i ići naprijed u euro-atlantskim integracijama ili ćemo zadržati etničke matrice i time ostati na ovoj početnoj poziciji bez pomjeranja naprijed", zaključio je Kovačević. 

(S. Begović)