Zaštićeni krajolik Vjetrenica – Popovo polje, smješten na jugu Bosne i Hercegovine, postaje sve popularniji među domaćim i stranim turistima.

Ova godina bilježi rekordnu posjećenost, sa povećanjem broja posjetitelja za hiljadu u odnosu na prošlu godinu, te se očekuje da će do kraja 2024. godine brojka preći 20 hiljada posjeta.

“Mi smo već sada u porastu u odnosu na 2023. godinu, a broj stranih posjetilaca također raste. Ova godina nam je rekordna i vjerujemo da će do kraja godine broj posjetitelja premašiti 20 hiljada”, izjavio je Davor Baković, direktorj Javne ustanove “Vjetrenica”.

Raznovrsni posjetioci

Oko 50 posto gostiju čine domaći posjetioci, dok ostatak dolazi iz regije, uključujući Sloveniju, Hrvatsku, Srbiju i Crnu Goru, te iz zemalja poput Češke, Poljske, Njemačke i skandinavskih zemalja. Posjetitelji mogu uživati u turistički dostupnih 700 metara pećine, gdje ih iskusni speleovodiči vode kroz spektakularne panorame, jezera, potoke i jedinstvenu faunu.

Posebna iskustva i pristupačne cijene

Jedna od posebnosti Vjetrenice je podzemno jezero, koje posjetioci mogu obići čamcem. Ova tura traje tri sata, namijenjena je posjetiocima starijim od 18 godina i zahtijeva prethodnu prijavu putem maila.

“Posjetoci mogu uživati u jedinstvenom iskustvu prolaska čamcem kroz najveće jezero Vjetrenice dužine 200 metara”, objašnjava Baković.

Uprkos trendu podizanja cijena turističkih atrakcija, Vjetrenica nastoji zadržati pristupačne cijene, posebno za domaće posjetioce, ekskurzije i fakultete.

Održivi turizam i očuvanje prirode

Vjetrenica je stanište čovječjoj ribici i mnogim endemskim vrstama, te se veliku pažnju posvećuje očuvanju ekosistema. Ture su ograničene na grupe do 50 osoba kako bi se osigurala održivost i zaštita bioraznolikosti.

“Vjetrenica je broj jedan u svijetu u bioraznolikosti s 230 vrsta živih organizama. Turizam ne smije postati masovan, ali se trudimo da svaki posjetioc ima priliku upoznati se s njenim vrijednostima”, zaključio je Baković.

Vjetrenica je zaštićeni spomenik prirode od 1950. godine, poznata po svojim sedam kilometara dugim kanalima i stalnoj temperaturi od 11 stepeni. Spominje je Plinije Stariji u svom djelu “Povijest prirode” iz 77. godine, a nominirana je i za UNESCO-v popis svjetske baštine.