Enisa Hajdarević-Šojko je prije dvedestak dana smijenjena s mjesta jedne od urednica na BH radiju 1 jer su u emisiji u kojoj predstavljen muzički opus Nazifa Gljive puštane patriotske pjesme što je zasmetalo direktoru BH radija 1 Dejanu Kerleti. Sporna je bila pjesma "Branioci Sarajeva".

Karleta je tako stavio van snage odluku kojom je Hajdarević-Šojko ovlaštena da mijenja urednika Muzičkog programa Samira Čulića, prenosi Faktor.

"Već 20 dana, unutar BHRT-a, traje moja bezuspješna potraga za odgovorom: „Koga vrijeđa i uznemirava pjesma "Branioci Sarajeva"? Zato se u svoje (ali i u ime supotpisnika unutar i van BHRT-a, koji mi daju podršku) - obraćam bh. javnosti i podsjećam na "slučaj" kojeg je izazvalo emitovanja pjesme Nazifa Gljive „Branioci Sarajeva“, emitovane 2. jula 2024. godine, u emisiji „Narodna na BH radiju 1“ - posvećene poznatom autoru, kompozitoru i pjevaču Nazifu Gljivi povodom obilježavanja njegovog jubileja 45 godina autorskog i interpretatorskog djelovanja, u kojoj je govorio o svom stvaralaštvu tokom opsade Sarajeva tokom ratnih godina (1992-95.).

Na društvenim mrežama (Facebook) odmah reagira apologetkinja velikosrpske i četničke ideologije - Pejka Medić, donedavna direktorica BH radija, koja kao dežurni ideološki čistunac proziva aktuelnog direktora BH radija 1 Dejana Kerletu - da nije „pravi Srbin“, nakon što je u programu BH radija puštena omiljena pjesma "Branioci Sarajeva", navodi Hajdarević-Šojko.

Već sutradan (03. jula 2024.) saziva se vanredni, bez odgovarajućeg kvoruma, dakle nelegalni - Kolegij BH radija 1 u sastavu: direktor Dejan Kerleta, Ljiljana Pepović urednica Vođenog programa, Dejan Garić urednik Religijskog programa, Vedran Prodić urednik Omladinskog programa i Davor Stipić urednik Informativnog programa po ovlaštenju, ističe u svom saopćenju smijenjena urednica. 

"Iako bi trebala biti uobičajena praksa – nisam pozvana kada je donešena odluka o povlačenju ovlaštenja o obavljanju poslova zamjenika urednika Muzičkog programa (u vrijeme dok je trajao godišnji odmor urednika Samira Čulića).
Direktor Kerleta poslao mi je email u kojem me obaviještava o velikom broju poziva uznemirenih građana BiH zbog emitovanja pjesme "Branioci Sarajeva", smatrajući to mojim "velikim uredničkim propustom"?
Napominjem da je sadržaj emisije uredno najavljen nekoliko dana ranije na facebook stranici BH radija 1. Direktor i Kolegij, urednika Religijskog programa Dejana Garića imenuje za novog zamjenika, ne uzimajući u obzir da se na posao vratila koleginica, mr. etnomuzikologije Maja Baralić Metrne", ističe ona.

U spornom pismu direktor Kerleta mi spočitava da „dezintegrišem i uznemiravam bosansko-hercegovačku javnost“ i podsjeća na „integrativnu misiju BH radija 1, kao dijela javnog emitera“, dodaje Hajdarević-Šojko.

"Direktor je zaboravio vlastite dvostruke standarde nakon što je nedavno samovoljno donio odluku o korotnom programu u BH radiju 1 zbog stradanja terorista koji su na Kosovu pokušali proizvesti ratne tenzije, ne poštujući profesionalne medijske standarde i uznemirenu BH, evropsku i međunarodnu javnost. Imajući neskrivene empatije prema naoružanoj terorističkoj srpskoj skupini i poginulim srpskim teroristima, urednik Kerleta svojom programskom koncepcijom zanemario je i ocjene iz najnovijeg izvještaja State Departmenta o vjerskim slobodama u kojem se spominje teroristički napad u Banjskoj kod Zvečana od 24. septembra 2024. Upravo u tom kontekstu dajem cjelovit tekst pjesme koja "uznemiruje dio javnosti":

Branioci Sarajeva

Gdje ste sada prijatelji dok Bosna umire,
Dok Bosna umire, vaš glas se ne čuje.
Ljeto ide Bosna živi, ljiljani cvjetaju,
Ljiljani cvjetaju heroji pjevaju.
Neprijatelj svako mi je ko Bosnu ne voli,
Ko Bosnu ne voli, za nju se ne bori.
Refren koji su ponavlja nakon svaku strofe glasti:
Šta se ono tamo čuje,
Ko to tamo pjesme pjeva,
To heroji idu majko,
Branioci Sarajeva.

Pjesma je nastala na početku agresije na BiH 1992., u ratnom, političkom i pravnom kontekstu - nakon što je Predsjedništvo R BiH na osnovu Ustava Republike BiH - 20. juna 1992. („Službeni list RBiH“, broj: 7/1992) donijelo jednoglasnu ODLUKU o proglašenju ratnog stanja kojom je utvrđena činjenica izvršene agresije na R BiH od strane Republike Srbije, Republike Crne Gore, Jugoslavenske armije i terorista Srpske demokratske stranke, ističući pritom da je izvršena agresija na R BiH bila utvrđena i od strane najvišeg legalnog organa Ujedinjenih nacija/naroda - Savjeta bezbjednosti/sigurnosti Ujedinjenih nacija, Rezolucijom 752 od 18. maja 1992. godine. Proglašenje ratnog stanja u RBiH bio je legalni i legitimni akt najvišeg ustavnog organa međunarodno priznate države R BiH, koja je na osnovu člana 1. daytonskog Ustava Bosne i Hercegovine nastavila svoje pravno postojanje pod nazivom „Bosna i Hercegovina“.

Na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma time je utvrđen pravni kontinuitet između R BiH i daytonske „Bosne i Hercegovine“. Period ratne opsade Sarajeva od 1425 dana (u kojem sam bila sa svojim djetetom i bolesnim suprugom, baš kao i moje mnoge radne kolege , a neki su i poginuli od granata i snajpera idući na posao ili se vraćajući sa posla...) bio je težak period za sve nas.

U istom periodu, kao najbolji uporedni ilustrativ njegovih diskriminirajućih kriterija i dvostrukih standarda - moram direktora Kerletu podsjetiti (ali i BH javnost), da je u ratnom programu RT Republike Srpske - kasniji direktor RT RS Dragan Davidović pjevao pjesmu „Spremite se spremite četnici“?! Pjesme posvećene ratnoj opsadi Sarajeva, osim što izazivaju patriotski sentiment kod građana, predmet su izučavanja domaćih i stranih istraživača, u kojima se naglašavaju poruke ljubavi prema Bosni, promiču ljubav prema Sarajevu, gradu u kojem je za vrijem ratne oopsade ubijeno 1603 djece, i u kojem je stradalo 11.000 građana. Međutim, prema ocjeni direktora Kerlete i krnjeg Kolegija ove pjesme smatraju se „opasnim“?! Ovim je izvršen „agresorski atak“ čak i na benignu patriotsku ratnu muziku branitelja Sarajeva. Ustavom BiH i međunarodnim pravom i primjenjivim zakonima u BiH (FBiH, RS, Brčko Distriktu BiH) zagaranirana sloboda izražavanja fatalno je ugrožena
Zato pozivam narod bosanski da digne svoj glas, pošalje svoju podršku i natjera politiku da se ozbiljno pozabavi ovom kućom i vrati je njenim građanima. Krajnje je vrijeme. Žalim da naglasim da ovo nije nipošto radi mene lično, nego radi svih nas."

Enisa Hajdarević-Šojko

supotpisnici:

Edin Kušundžija, organizator I BHT 1
Medina Šehić, urednica Sportskog programa BHT 1
Anes Hašimbegović, ton majstor BHRT
Dragica Iliktarević, spiker BH radio 1
akademik Mirko Pejanović
prof.dr Rifat Škrijelj
Branka Vidović , prof. muzike u mirovini (Sarajevo)
Nazif Gljiva, autor i interpretator narodne pjesme
Ljubica Berak, interpretatorka i autor narodnih pjesama
Hanka Paldum, vokalna interpretatorka narodne pjesme
Zulfija Tahirović, interpretatorka sevdaha
Avdija Numanović, Zamjenik predsjednice Udruženja estradnih izvođača Kantona Sarajevo,
mr. Enver Šadinlija
Fahrudin Sinanović, pisac iz Kalesije,
Benjamin Isović, Predsjednik Skupštine Uduženja estradnih radnika Kantona Sarajevo
Vehab Halilović, zanatlija čibukčar iz Goduše kod Visokog
Vihorka Rubić-Tomas, unuka čuvenog Joze Penave
Darko Čurćić, profesor u penziji ,branitelj Sarajeva,
Zlata Pobrić-Šojko, kćerka muzičkog barda Omera Pobrića,
Andrija Števanić, vokalni interpretator narodne pjesme (Sarajevo)
Alija Džafić iz Kalesije
Hana Čizmić, prof. muzike iz Maglaja
Faruk Čehajić, sevdalija iz Kaknja
Azra Mešić, ekonomistica iz Sarajeva
Vjekoslav i Kata Jurić, Ljubina, općina Ilijaš
Bahrija Hadžialić, predsjednica „Safet Isović-poštovaoci lika i djela“