Da je rijeka Neretva na izdisaju, da joj prijeti nestanak i ekološka katastrofa, konjički aktivisti upozoravaju već godinama, ali uzalud.

Hidroelektrana Ulog najveća im je prijetnja, a nedavno su se pojavile i informacije da iz HE vrše punjenje umjetnog jezera. 

Sušna sezona

Amir Variščić iz Udruženja za zaštitu okoline “Zeleni Neretva” za "Slobodnu Bosnu" ispričao je da s obzirom na to da se vrše probna punjenja, koja bi se po nekim standardima trebala vršiti u tri dijela, investitor u prilično nezgodno momentu kada je Neretva na svom hidrološkom minimumu i nama nije jasno zašto to radi u ovako sušnoj sezoni.

"I šta se dešava, apsolutno ni kap se ne pušta nizvodno. Biološki minimum kojeg su dužni da puštaju upravitelj hidroelektrane ne puštaju, ali investitori su očito žuri, pa se tako stvara jedna akumulacija ustajale vode koja ne kola. U ovim velikim vrućinama je nema mnogo, u odnosu na Jablaničko jezero, i na fotografijama se može vidjeti da je voda crna. Dakle, u pitanju su alge i slične, i sutra ta voda nama u Konjic dolazi", rekao je Variščić.

Punjenje HE Ulog

Ugrožen cijeli turistički sektor

Variščić govori da i rafting-agencije, adrenalinske avanture koja je na Neretvi izuzetno popularna, u drugoj polovini augusta i od ranije imaju problema.

"Ovog ljeta je to naročito izraženo, i još se voda nepotrebno završava u HE Ulog, pa imamo problem i Jablaničkog jezera koje ne prima dovoljnu količinu vode, pa su iz Elektroprivrede bili prisiljeni da vrše njegovo ispuštanje koje je trenutno u toku", rekao je Variščić.

Ako se ovako nastavi, a Variščić očekuje da hoće, Neretvin bi vodotok ostao totalno smanjen u odnosu na sušnije periode i radikalno isušenje Jablaničkog jezera.

Samim tim, potvrđuje nam Variščić, ugrožena je i sezona kupanja na Jablaničkom jezeru na kojem je u proteklom periodu izgrađen veliki broj plaža, ali ugroženo je i splavarenje.

"Turistička sezona ovdje dobila je popriličan zamah, ali je već sada ugrožena. Govorimo o velikom broju splavova, ali i apartmana, jer će zbog niskog nivoa vode sve to izgubiti na atraktivnosti, a splavovi neće moći voziti", rekao je Variščić.

Strah od poplava

Konjičani strahuju i zbog toga što je HE Ulog na trusnom području, pa se sjećaju poplava koje je Neretva izazvala 1934. godine i strahuju od tog scenarija. Plaše se i za biljni i životinjski svijet... Prošle godine grupa od preko sedamdeset naučnika istraživala je biodiverzitet gornjeg toka Neretve i utvrđeno je da je prava škrinja prirodnog blaga.

"Možemo to sažeti na tri vrste negativnih posljedica. Prvi je bezbjedonosni, uža lokacija HE Ulog je mjesto koje je seizmički najaktivnije u BiH, najveća količina sa najvišim stupnjevima zemljotresa se vrši na tom području. Imamo velike padine koje nikada ne obrastu i zaustave svoje odrone, tako da ima jedna karakteristična strana sa koje se često vrše odroni u bliže jezero. Mada je ta poplava iz 1934. jedna od zanimljivijih jer je bila velikih razmjera. Ali prilikom velikih oborina obruši se čitavo brdo i napravi se nekakva prirodna brana, što su Konjičani znali primijetiti da se desi po nivou rijeke, pa su izlazili na okolna brda i uočavali tu branu koja je znala često i pući, zbog čega je nastajao plimni val i pravio štetu nizvodno", ispričao nam je Variščić.

"To su primjeri gdje je priroda djelovala, a kako bi to bilo sada gdje je čovjek napravio 53 metra visoku branu i ako bi se neko brdo srušilo od te količine vode koja bi krenula nizbrdo, ne bi ni imali tu mogućnost da primijetimo da Neretva opada pa da se povučemo na sigurno, nego bi to bio jedan iznenađujući udar sa vjerovatno stravičnim posljedicama", upozorio je Variščić.

Ekonomski aspekt

Zabilježen i pomor ribe

Druga stvar je, kako smo se već dotakli teme, ekonomski aspekt jer Konjic ima poprilično razvijen sektor turizma koji je najvećim dijelom vezan za Neretvu i sadržaj na njoj  - rafting, sportski ribolov itd.

"Kada HE krene sa radom ona neće raditi kontinuirano nego po par sat dnevno zbog toga što to nije elektrana protočnog nego svršnog režima rada. To znači da kada nema dovoljno energija, postoje dispečeri koji traže dodatnu energiju, tada se HE uključi, pusti količina vode koja tu energiju pravi da bi se ta energija naplatila 2-3 više, što je i cilj", rekao je Variščić navodeći kako bi to za posljedicu imalo stalnu fluktuaciju velikog nivoa vode.

I kao treću posljedicu, Variščić navodi utjecaj na prirodu, u tom gornjem dijelu Neretve imaju tri endemske biljne vrste koje su već na izdisaju. Ali investitori ne mare ni za ljude ni prirodu, i Variščić kaže da je nemoguće pobrojati svu štetu koja se može desiti.

Institucije ne rade ništa

Kada su u pitanju institucije, one ne rade svoj posao.

"Mi ne možemo izmjeriti nivo vodotoka u Neretvi, iako Agencija za vodno područje Jadrana ima u Konjicu podružnicu, a koja ima 18 mjernih stanica - od toga nijednu sjeverno od Mostara. Ona je najvažnija institucija glede ovoga i nama nije jasno zašto ne žele ili zašto ne pokušaju da se uključe. Lokalnoj zajednici, iako su investitori dužni to raditi, ne šalju nikakva upozorenja da će se jezero puniti. Apsolutno je nemoguće ostvariti kontakt s njima, i nama aktivistima i rukovodstvom Grada Konjica, ali i onima koji se trebaju time baviti", rekao je Variščić.

Ove probleme osjete ipak i puno niže, još uvijek nesvjesni i neaktivni potencijalnih problema. Na naš komentar da se privrednici iz doline delte Neretve u Hrvatskoj već žale kako Neretva ne uspijeva plaviti deltu i navodnjavati usjeve, a sve više slane vode prodire s vrha njene površine, Variščić kaže da je dosta do klimatskih promjena.

"Već duže vrijeme se dešava da se morska voda penje sve više uzvodno od Neretve i kao takva je na površini. I nama površinom dođe morska voda koja nije podobna i štetna je za poljoprivredu. Neretva je najveći izvor opskrbe za te zasade, ali vidjet ćemo šta će se dalje dešavati", rekao je Variščić za "Slobodnu Bosnu".

(S. H.)