HLADNOĆA, VRUĆINA, SUŠA, POŽARI...: Klimatske promjene utječu i na naše zdravlje, evo i kako

Dugotrajna izloženost vrućim noćima remeti kvalitetu sna...


  • Jeste li znali

  • 16. Sep. 2024  

  • 0

Vrijeme na ljudsko zdravlje direktno ili indirektno utječe na različite razine. Na primjer, oluja ili bujična poplava uzrokuju ozljede ili smrt. Nadalje, toplinski stres izazvan dugotrajnim visokim temperaturama može nadvladati regulaciju za koje je tijelo sposobno, posebno kod starijih osoba s komorbiditetima.

Klimatske promjene i ljudsko zdravlje


Povišena temperatura može uzrokovati poremećaje spavanja i izazvati nesanicu.

Vremenski i klimatski obrasci također su povezani sa sezonskim infekcijama, uključujući veću učestalost bolesti koje prenose krpelji, poput lajmske bolesti, ako je proljeće posebno toplo.

Sveobuhvatno razumijevanje povezanosti između vremenskih nepogoda i utjecaja na zdravlje moglo bi pomoći u razvoju preventivnih strategija za smanjenje njihovog učinka.

Većina britanskih i europskih izvještaja o klimi i zdravlju usredotočena je na kratkoročne mjerljive zdravstvene ishode povezane s vremenom. Malo je istraživanja o zdravstvenim posljedicama dugotrajne izloženosti vremenskim nepogodama.

Zbog složenosti povezanosti klime i zdravlja, predviđanja postojećih modela često su pristrana. Strukturirana stručna prosudba (SEJ) mogla bi prevladati ovaj izazov i pružiti cjeloviti pogled na to kako klimatske promjene mogu povećati smrtnost od specifičnih stanja ili povreda.

Ova se strategija naširoko koristi za procjenu nuklearnih rizika i vulkanologiju.

Hladnoća, vrućina, suša, požari i oluje


Trenutna studija upotrijebila je SEJ strategiju za razjašnjavanje doprinosa, složenosti i neizvjesnosti povezanih s klimatskim promjenama i svim uzrocima smrtnosti.

Budući da su vremenske i klimatske opasnosti specifične s obzirom na zemlju i njezin utjecaj na stanovništvo, ova studija odabrala je dobro provjerene i otvorene meteorološke i zdravstvene podatke, posebno iz Ujedinjenog Kraljevstva.

Na temelju kriterija prihvatljivosti angažirano je ukupno 30 stručnjaka iz 15 institucija, većinom iz Velike Britanije.

Nacionalni registar rizika Ujedinjenog Kraljevstva korišten je za utvrđivanje relevantnih vremenskih i klimatskih opasnosti.

Ti su uvjeti kategorizirani u pet grupa: hladnoća, vrućina i suša, požari, oluje i poplave te složena klima, povezana s višedimenzionalnim uvjetima okoliša koji pogoduju širenju alergena ili zaraznih bolesti. Ta su stanja bila povezana s različitim zdravstvenim ishodima.

Nalazi studije


Trenutna studija otkrila je da je porast globalne srednje temperature potencijalna opasnost za zdravlje u Velikoj Britaniji. Mora se napomenuti da je imućno stanovništvo Ujedinjenog Kraljevstva i Europe koje ima pristup dobro uspostavljenim zdravstvenim sistemima otpornije na klimatske promjene u usporedbi sa zemljama nižeg srednjeg dohotka.

Prema gornjem cilju Pariškog sporazuma, Ujedinjeno Kraljevstvo je prešlo gornji limit od 1,5 stepena celzijevih. Statističko modeliranje pokazalo je da manje ljudi umire od požara u Velikoj Britaniji, ali značajan broj umire od ekstremnih temperatura.

Osim opasnosti od vrućine i suše, velika je i složena klimatska opasnost koja uzrokuje smrtnost uzrokovanu zaraznim bolestima. Također je utvrđeno da su stope smrtnosti zbog niskih temperatura visoke.

Utjecaj na krvožilni sistem 

Respiratorna i kardiovaskularna smrtnost povezana s vrućinom osobito je visoka među stanovništvom Ujedinjenog Kraljevstva koje stari, piše Science Alert.  

Udari munja, izloženost radioaktivnom materijalu od poplava i traume od ostataka oluje također doprinose stopama smrtnosti.

Mnoga su istraživanja pokazala odgovor kardiovaskularnog sistema na ekstremno visoke i niske temperature.

Na primjer, toplinski udar i hipotermija su srčana stanja povezana s promjenama krvožilnog sustava uslijed temperaturnih ekstrema.

Bubrežni sistem, rak kože

Osim opterećenja srčanim bolestima, povišena temperatura također povećava opterećenje zdravlja bubrežnih bolesti i raka kože.

Dugotrajna izloženost vrućim noćima remeti kvalitetu sna, što se povezuje s učestalošću neurodegenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti ili Parkinsonove bolesti. Ova zdravstvena opterećenja direktno su povezana s visokim troškovima zdravstvenih usluga. Trenutni dokazi o utjecaju vremena na stope smrtnosti u Ujedinjenom Kraljevstvu dominirali su kratkotrajnom izloženošću vrućim i niskim temperaturama koje uzrokuju respiratorno i kardiovaskularno zatajenje.

Međutim, ova je studija također otkrila kako niske temperature utječu na zdravlje mišićno-koštanog sistema i kako zarazne bolesti od složenih opasnosti povećavaju smrtnost, prenosi N1.

Slična istraživanja moraju se provesti u budućnosti kako bi se istražilo kako klimatski i vremenski obrasci utječu na zdravlje u drugim regijama svijeta.

Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

  1. Lista komentara
  2. Dodaj komentar

trenutak ...