Izvršni odbor Svjetske banke u četvrtak je odobrio osnivanje financijskog fonda za potporu Ukrajini uz doprinose koji se očekuju od Sjedinjenih Država, Kanade i Japana, rekla su tri izvora upoznata s odlukom. Jedina primjedba stigla je iz Rusije, rekla su za Reuters dva izvora upoznata s glasanjem.

Fond, kojim će upravljati Svjetska banka, pomoći će ispuniti obećanje grupe sedam bogatih demokracija da će Ukrajini osigurati do 50 milijardi dolara dodatnih sredstava do kraja godine dok se nastavlja boriti protiv ruske invazije više od dvije godine, rekli su izvori.

Tačni iznosi koje će uplatiti SAD, Japan i Kanada još se utvrđuju, ali će biti potkrijepljeni kamatama od zamrznute ruske državne imovine, rekao je jedan od izvora.

Glasanje Svjetske banke uslijedilo je dan nakon što su izaslanici Europske unije pristali dati Ukrajini do 35 milijardi eura kao dio udjela bloka u većem planiranom zajmu zemalja G7 koji je također podržan prihodima od zamrznute ruske imovine, stoji u saopćenju Vijeća EU-a.

Josh Lipsky, viši direktor Centra za geoekonomiju Atlantskog vijeća, rekao je da će to omogućiti zemljama G7 da značajno povećaju financiranje Ukrajine i ispune obećanja dana na samitu čelnika G7 u junu.

-Ovo je iznos novca koji mijenja igru, rekao je, ističući da je Ukrajina na rat 2023. potrošila oko 80 do 90 milijardi dolara. Pravi resursi na terenu mogu napraviti razliku, dodao je.

Ministarstvo financija SAD-a i Bijela kuća odbili su komentirati. Iz Japana ili Kanade trenutno nije bilo komentara.

Američki predsjednik Joe Biden razgovarao je s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom o Ukrajini i drugim temama u četvrtak, nakon što je Biden odgodio svoj put u Njemačku zbog iščekivanja uragana Milton, saopćila je Bijela kuća.

Predsjednik Svjetske banke Ajay Banga rekao je Reutersu u maju da je "apsolutno" otvoren za ideju upravljanja fondom zajma G7 za Ukrajinu poduprtim zaradom od zamrznute ruske državne imovine - barem za nevojne svrhe.