Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, "Vidovopoljska noć", u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.

Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva "Seljačku knjigu", izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u "Narodnu prosvjetu", jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu "Plivačica" koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i Svijeta. Kako se i "Narodna prosvjeta" "otela", učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.

Zbirka "Kameni spavač", objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. "Kameni spavač" namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, "Starih bosanskih tekstova", antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.

Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku "Modra rijeka", sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala "evropskom pjesmom".

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14, jula 1971. godine.

MakDan u Sarajevu

Povodom 107. godišnjice rođenja Maka Dizdara danas će u Bošnjačkom institutu– Fondacija Adila Zulfikarpašića, s početkom u 20 sati, biti proslavljen MakDan.

Manifestacija se tradicionalno obilježava u organizaciji Fondacije Mak Dizdar, a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo.

Uz prikazivanje dijela filma "Ruka od ruke" reditelja Jana Berana, program uključuje i izvedbu kompozicije Vojina Komadine “Glose sa margina Srećkovićevog evanđelja”, u kojoj učestvuju: Aneta Ilić, sopran Vasa Stajkić, bariton Aleksandar Ružičić, flauta Saša Mirković, viola Nikola Buljančević, kontrabas Zoran Komadina, perkusije.

Recital poezije Maka Dizdara izvest će Dino Bajrović. 

Ulaz na ovaj događaj je besplatan, a zbog ograničenog broja mjesta, preporučuje se rezervacija putem e-maila na adresu info@makdizdar.ba ili putem poruke na Facebook stranici Fondacije Mak Dizdar.

MakDan je postao tradicionalna manifestacija posvećena očuvanju sjećanja na Maka Dizdara i njegovo bogato naslijeđe. Ovaj događaj svake godine podsjeća na neprocjenjiv značaj njegove poezije, koja je nadrasla okvire književnosti i postala sastavni dio kulturnog identiteta Bosne i Hercegovine. Fondacija Mak Dizdar, kroz MakDan, kao i druge projekte, nastoji promovirati i sačuvati književnu ostavštinu velikog pjesnika, ističući trajni značaj i utjecaj njegovih stihova na bosanskohercegovačku kulturu.

Manifestacija također kontinuirano doprinosi podizanju svijesti o važnosti očuvanja i promocije kulturne baštine Bosne i Hercegovine, saopćili su iz Fondacije Mak Dizdar.