Prilikom kupovine polovnih vozila pitanje o kilometraži je standardno. Da li velika kilometraža nužno znači slabost? Šta kaže stručnjak?

Kupci automobila i dalje se često odlučuju na kupovinu polovnih vozila.

Prema podacima iz prošle godine, u Sloveniji ponovo su u porastu registracije polovnih vozila. Već ih ima blizu 40 posto. Prilikom kupovine kupci mogu biti suočeni sa dilemom: da li je bolje kupiti noviji automobil sa većom kilometražom ili stariji sa manjom kilometražom.

Matas Buzelis, stručnjak iz kompanije CarVertical, koja prikuplja podatke o automobilima, kaže da iako je nekako tačno da treba izbjegavati automobile s više od 300.000 kilometara, to nije neophodno, piše portal Večernji list. Stariji automobili sa manjom kilometražom mogu izgledati kao dobar izbor uprkos godinama. Međutim, treba biti oprezan.

„Važan je kvalitet rabljenog vozila i način na koji se ono održava. Ako historija pokazuje konstantan porast kilometraže, a automobil je redovno održavan, ne biste trebali imati mnogo problema s njim. U suprotnom, bolje je to izbjeći ili pažljivo ispitati“, kaže on. Niti to ne znači nužno da se stariji automobil s puno prijeđenih kilometara još uvijek ne može koristiti. Prema riječima stručnjaka, postoje i izuzeci. Kao primjer navodi polovne automobile Mercedes-Benz, koji mogu imati i 400.000 kilometara, ali i dalje “vuku kao radni konj”.

Važna historija i gdje su nagomilali kilometre

Prema Buzelisu, “zlatno doba” za kupovinu polovnih automobila je između tri i pet godina.

Tada je vozilo već uveliko amortizovano, a u narednih tri do pet godina amortizacija više neće rasti tako brzo.

“Postoje vozila koja mogu da pređu 200.000 kilometara za samo nekoliko godina. Posebno noviji dizel automobili su veoma pogodni za duža putovanja. Važno je, međutim, da su nagomilali kilometre na autoputevima, a ne u gradskom saobraćaju“, kaže Buzelis.

Međutim, uvijek je vrijedno razmotriti informacije o servisnoj historiji. „Bez ovih podataka svaki automobil može biti rupa koja guta novac“, kaže Buzelis.