"BiH u 1992. godini nije stekla već obnovila svoju nezavisnost"

Šefik Džaferović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine na svečanoj akademiji u sarajevskoj Vijećnici održanoj povodom 1. marta Dana nezavnisnosti BiH, poručio je da je ova država tog datuma 1992. godine obnovila, a ne stekla svoju nezavisnost.

Džaferović je na početku podsjetio na proces sticanja nezavisnosti BiH prije tačno 30 godina naglasivši da ne treba zaboraviti da su i oni koji su željeli podijeliti Bosnu i Hercegovinu pravili svoje referendume.

“Ali oni su bili nezakoniti, nikada nisu bili priznati i sa pravnog stanovišta ostali su ništavni. Oni koji nisu imali pravo i pravdu na svojoj strani pokušali su svoje ciljeve ostvariti bezobzirnom silom. Kada je počela surova agresija na BiH, pokazalo se da su jedini garant njenog opstanka branioci. Međunarodno pravo je bilo neizostavno za stjecanje nezavisnosti, ali pokazalo se da ono samo nije dovoljno. Bila je potrebna snaga koja će stati iza toga prava. Ta snaga bila je Armija Republike BiH. Sloboda koju smo izborili skupo je plaćena i to nikada ne smijemo zaboraviti. Istina o periodu agresije ispisana je u presudama međunarodnih sudova. Rat u BiH nedvosmisleno je karakteriziran kao međunarodni oružani sukob u kojem su učestvovali Srbija i Hrvatska”, kazao je Džaferović.

Kazao je da BiH 1. marta 1992. godine nije prvi put stekla nezavisnost.

“Već je obnovila nakon stoljeća strane uprave. Kao jedna od najstarijih država u Evropi, BiH nikada nije gubila svoj identitet čak i u onim vremenima kada je bila bez političke nezavisnosti. Obnavljanje državnosti BiH, a zatim i njene nezavisnosti bila je prirodna posljedica težnje bh. ljudi za slobodom. Današnja Bosna i Hercegovina uređena je na temelju Daytonskog mirovnog sporazuma, ali ona je u odnosu kontinuiteta spram Republike Bosne i Hercegovine iz 1. marta 1992. godine. Prvi član Daytonskog ustava nedvosmisleno govori o kontinuitetu postojanja države Bosne i Hercegovine, što uključuje i kontinuitet njenih propisa, pa i zakona na osnovu kojeg slavimo današnji praznik”, naveo je.

Dodao je da su otpori spram 1. marta su protivni temeljima Daytona, jer i po Daytonskom sporazumu, jednako kao i po 1. martu, Bosna i Hercegovina je nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, sa svojim međunarodno priznatim granicama.

“Prema tome, svi koji su prihvatili Daytonski sporazum, prihvatili su i rezultate 1. marta. Ili, zapravo, nikada iskreno nisu ni prihvatili Daytonski sporazum. Nalazimo se u posebnom historijskom trenutku. Kriza u Bosni i Hercegovini traje već duže od pola godine. Blokiran je rad institucija i postepeno se vode secesionističke aktivnosti usmjerene protiv institucija Bosne i Hercegovine. Otvoreno se nasrće na 27 godina implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma, a reakcije euroatlantske zajednice još su blage i nedovoljne da zaustave secesionistički projekt vlasti entiteta Republike Srpske”, dodao je Džaferović.

Naglasio je da je na međunarodnom planu agresija Rusije na Ukrajinu sve promijenila.

“Odnosi koji su se podrazumijevali, sada su dovedeni u pitanje. Povelja Ujedinjenih nacija i međunarodno pravo bezobzirno su pogaženi. Situacija ukazuje na potrebu najvišeg stepena budnosti, ozbiljnosti i odgovornosti. Jedini način da se sačuva stabilnost u Bosni i Hercegovini jeste da svi bezuslovno poštuju Daytonski mirovni sporazum i 27 godina njegove implementacije. Svako ko nas želi vratiti u 1995. godinu, ima opasne namjere. Međunarodna zajednica, a prvenstveno euroatlantska zajednica, mora shvatiti svu ozbiljnost trenutka i reagovati preventivno. Koristeći političke i odbrambeno-vojne mehanizme, euroatlantska zajednica mora zaštititi Daytonski mirovni sporazum, jer je to njena obaveza i po samom tom sporazumu”, rekao je Džaferović.

Mišljenja je da Evropska unija i NATO savez moraju pružiti sve što je potrebno institucijama Bosne i Hercegovine da zaštite suverenitet i teritorijalni integritet.

“Nadam se da će biti dovoljno razuma unutar same Bosne i Hercegovine, od onih koji već atakuju na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, da se na vrijeme zaustave, da se vrate konstruktivnom dijalogu u institucijama Bosne i Hercegovine i da normalno nastavimo naš razvoj. U protivnom, oni će biti najveći gubitnici. Bosni i Hercegovini neće moći nauditi. Mogu samo nauditi miru i stabilnosti, a oni završiti pred sudovima i na smetljištu historije. Aktuelna kriza u Ukrajini i agresija Ruske Federacije na Ukrajinu, i sve što događa u vezi s time treba im biti velika opomena”, smatra član Predsjedništva BiH.

Poručio je da je apsolutni interes svih građana i svih naroda u Bosni i Hercegovini jeste očuvanje cjelovite i demokratske države Bosne i Hercegovine i to onakve kakva je definisana referendumskim pitanjem.

“To je država ravnopravnih naroda i građana, u kojoj će se svako osjećati komotno u svojoj koži, na svakom pedlju ove zemlje. Potrebna nam je moderna, demokratska, funkcionalna država, članica Evropske unije i NATO saveza, koja će moći odgovoriti izazovima savremenog doba i ljudskih potreba u njemu, jer samo tako će nove generacije moći planirati budućnost u svojoj zemlji”, zaključio je Džaferović.

"Bolje živjeti jedan dan u svojoj državi i slobodi, nego vječnost u tuđoj"

Zatim se prisutnima obratio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

"Na današnji dan prije 30 godina, voljom većine građana Republike Bosne i Hercegovine, odlučili smo se za put nezavisnosti, suverenosti, slobode i demokratije. Izjašnjavanje na referendumu o nezavisnosti predstavljalo je čin slobode, a sama nezavisnost, što je pokazalo iskustvo, nije samo čin, nego i proces", poručio je u večerašnjem obraćanju predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić na svečanosti u sarajevskoj Vijećnici.

“Prvog marta 1992. godine otpočet je proces stjecanja nezavisnosti, bolan i težak, ali isto tako, kao i mnogo puta u našoj ranijoj historiji, koja se naslanja na tradiciju antifašističke borbe, nužan i neophodan. U tome procesu za nezavisnost naše države borili smo se na uzvišen i dostojanstven način, uz, nažalost, velike žrtve i pomoć svijeta koja je, iskreno govoreći, obično izostajala”, dodao je Komšić.

“Često se sjetim svojih palih drugova. Da, oni bi danas bili tu sa nama da su imali čime, osim srcem, da brane domovinu. Njima nije falilo ni hrabrosti ni odlučnosti, ni ljubavi prema domovini, niti su imali dileme za što se i u ime čega se bore. Jedino što nam je falilo su sredstva odvraćanja od nasilnika i onih za koje nisu vrijedila nikakva pravila, niti čast, niti išta što pripada civilizacijskom krugu.Pored svega toga, nisu porazili niti uništili ni nas, ni državu Bosnu i Hercegovinu“.

U nastavku obraćanja Komšić je kazao da neprijatelji BiH znaju da smo “repa bez korijena”.

“Zato danas neprijatelji naše države znaju da nismo, kao što se to u narodu kaže, repa bez korijena, i da ćemo se spremniji i još odlučniji za nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet, boriti opet, ako budemo morali. Posljednje što želimo jeste da se moramo opet boriti, ali neka znaju i neprijatelji i prijatelji; časna borba za slobodu, demokratiju i ljudska prava za nas je ideal važniji od nedostojanstvenijeg mira. Bolje je živjeti jedan dan u svojoj državi i u slobodi, nego proživjeti vječnost u tuđoj ili u poniženju“.

Na primjeru Ukrajine vidimo da se nezavisnost države ne podrazumijeva kao trajna kategorija, kazao je Komšić.

“Kako nas uči potresni i uznemirujući primjer Ukrajine, nezavisnost države se ne podrazumijeva kao trajna kategorija ako ste okruženi nepoštenim i zlonamjernim susjedima. I zato tvrdim da je nezavisnost stanje i proces. Od odnosa prema svojoj državi zavisi i stepen nezavisnosti. Trideset godina napada na našu državu, kako onih iznutra, tako i izvana, nisu samo znak ranjivosti, nego i znak snage i izdržljivosti. Iz toga dualiteta snage i ranjivosti proističe realnost koju živimo. Realnost koju živimo primorava nas da danas, kada cijeli svijet uviđa i prihvata podjelu na one koji poštuju međunarodno pravo i suverenitet drugih država, te na one koji se na agresivan način miješaju u unutrašnja pitanja drugih zemalja, mi u Bosni i Hercegovini jasno detektujemo to ko je na kojoj strani. Ko je za svetost granica i nepovredivost suvereniteta, a ko smatra normalnim podržavati secesionističke i rušilačke sile u drugim državama“.

“Ko sebi daje za pravo da bez povoda napadne drugu zemlju samo zato što je jači ili što mu se tamo nešto ne sviđa, a ko nesporazume rješava u okviru međunarodnog prava i civilizacijskih mehanizama. Ko je za državu slobodnih građana, pojedinaca, a ko za korupcijski teror uskih krugova koji se hrane konceptom konstitutivnosti i grupnih prava. Ko je za vladavinu prava, a ko za vladavinu sile i zločina. Ko je za silu prava, a ko za pravo sile. Među ovim pobrojanim suprotnostima uvjeren sam da raspoznajemo i dominantne politike u Bosni i Hercegovini. Prema politikama i agresivnim namjerama tih politika, koje očevidno stoje izvan demokratsko – civilizacijskog kruga, ne smije biti nikakve popustljivosti. Mi smo prvi koji se tim politikama moramo suprotstaviti”.

Moramo biti ponosni na to što imamo kako bismo mogli izgraditi državu po mjeri svih građana, kazao je Komšić.

“Upravo zbog toga želio bih da danas, kada obilježavamo 30 godina od sticanja nezavisnosti, kao građani Bosne i Hercegovine zaboravimo sve naše unutarnje i ideološke političke razlike i da budemo ponosni na ono što imamo. Tek ukoliko budemo cijenili ovo što trenutno imamo, a državu imamo, moći ćemo da u budućnosti izgradimo državu po mjeri svih njenih građana, suverenu, nezavisnu, i, naglašavam, sigurnu. Naša zemlja trenutno i nije onakva kakvom su je neki njeni odani borci zamišljali prije 30 godina, ali nije ni onakva kakvom su je zamišljali njeni neprijatelji, niti će ikada takva da bude. Pretpostavili su da ne postojimo, ali mi nismo smatrali da je dužnost poštovati njihove pretpostavke. Zato prije svega treba više da poštujemo sebe, barem zbog generacija ljudi koje rastu i stasavaju. Generacije koje nemaju namjeru nikuda ići, iako ih sa svih strana mame i sebi dozivaju moćniji od nas, jer je ljubav prema našoj domovini jača od bilo kakve potvore prema njoj, jer je istina jača od laži, a pravda uzvišenija od nepravde. Ostanimo istrajni i ponosni na ono za što živimo i ono u što vjerujemo.

Sretan nam svima Dan nezavisnosti naše domovine, Bosne i Hercegovine!“, zaključio je predsjedavajući Predsjedništva BiH i dodao: 

“Živjela Bosna i Hercegovina. Ali sjetimo se i onih koji danas pate i bore se za svoju državu. Živjela i Ukrajina."