Pred Vijećem sigurnosti UN-a redoviti polugodišnji izvještaj podnijeli su Graciela Gatti Santana i Serge Brammertz, predsjednica i tužitelj Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove, tijela koje je osnovano 2010. kako bi dovršilo rad Međunarodnih kaznenih sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju.

Sutkinja Gatti Santana istaknula je kako je ciklus pravde potreban za suočavanje s nasiljem i zločinima dug i zahtijeva stalnu potporu. U proteklom dvogodišnjem razdoblju aktivni postupci u ključnim slučajevima su okončani i mehanizam je završio svoju tranziciju u istinski rezidualnu instituciju. U skladu s vizijom Vijeća sigurnosti UN-a o smanjenju uloge i veličine Mehanizma, proračunski zahtjevi tog tijela u posljednje su dvije godine smanjeni za više od 25 posto, a do prosinca bi trebalo gotovo prepoloviti broj zaposlenih u toj instituciji.

Tužitelj Serge Brammertz je kazao kako je svih 253 optuženih od strane Međunarodnih sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju za ratne zločine, zločine protiv čovječanstva i genocid součeno s odgovornošću za svoja djela, te da je problem bjegunaca bio najveći izazov za tužiteljstvo.

Izvjestio je o ulozi nacionalnih sudova u dovršetku procesa privođenja pravdi počinitelja. U protekle dvije godine Mehanizam je dobio više od 600 zahtjeva za pomoć država članica koje istražuju ili vode postupke.

Ispred Hrvatske, pred Vijećem sigurnosti govorio je veleposlanik pri UN-u Ivan Šimonović.

Kazao je kako Hrvatska snažno podupire napore Mehanizma o očuvanju naslijeđa Međunarodnih kaznenih sudova za Ruandu i bivšu Jugoslaviju, jer su ti napori ključni u suprotstavljanju revizionizmu, poricanju genocida i veličanju ratnih zločinaca, kao i za daljnju pomirbu. U tu svrhu, Hrvatska podupire potencijalnu uspostavu informativnog centra ICTY-a u Zagrebu.

- Iako su međunarodna pravosudna tijela i tijela za ljudska prava utvrdila neke slučajeve genocida nakon Drugog svjetskog rata, genocid u Srebrenici jedini je slučaj koji je utvrdio Međunarodni sud pravde, jedno od glavnih tijela UN-a zaduženo za donošenje pravno obvezujućih odluka o odgovornosti države.

Utvrđeno je da je Vojska Republike Srpske počinila genocid u Srebrenici, a da Srbija nije ispunila obavezu da ga spriječi, kao ni da kazni njegove počinitelje, konkretno generala Ratka Mladića, rekao je veleposlanik Šimonović.

Izrazio je žaljenje što je predsjednica mehanizma pred Vijećem sigurnosti još jednom morala pokrenuti pitanje propusta Srbije da uhapsi i prebaci u Haag Petra Jojića i Vjericu Radetu, optužene za zastrašivanje svjedoka u postupku protiv Vojislava Šešelja.

Hrvatska i dalje od Srbije traži utvrđivanje mjesta 1797 nestalih hrvatskih državljana, i pri tom i dalje nailazi na nedostatak političke volje u Srbiji za razmjenom informacija i pristup arhivima. Hrvatska i dalje čeka odgovor Srbije na poziv za četvrti i posljednji krug pregovora za bilateralni sporazum o procesuiranju ratnih zločina.

- Uvjereni smo da bi odredbe takvog sporazuma spriječile daljnju zloporabu instrumenata međusobne pravne pomoći i pomoglo da se konačno prekine sa štetnom praksom pokretanja politički motiviranih procesa koji nisu u skladu s međunarodnim pravnim standardima, kazao je pred Vijeće sigurnosti UN-a hrvatski diplomat.