Daniela Klette živjela je povučeno. Šetala je svojeg psa i davala poduke iz matematike djeci svojih susjeda. No, kad je uhapšena krajem februara, policija je u njenom stanu u Berlinu pronašla desetke hiljada eura u gotovini i pet komada oružja, među kojima su bili automatska puška Kalašnjikov i replika raketnog bacača.

Klette (65) je bila u bijegu više od 30 godina. Tražena je za zločine povezane s militantnom, ljevičarskom Frakcijom Crvene armije (RAF), koja je bila aktivna u Njemačkoj od 70-ih do 90-ih godina. U svojim ranim danima poznata kao grupa Baader Meinhof, banda je ispunjavala svoje političke ciljeve otmicama ili ubojstvima poznatih biznismena i industrijalaca, piše BBC.

Ozloglašenost RAF-a dovela je do toga da je podcast tim iz Berlina pokušavao pronaći Klette s pomoću alata za prepoznavanje lica. Podcast je emitiran malo prije Božića prošle godine, samo nekoliko tjedana prije uhićenja. No policija negira povezanost. Kažu da je dojava došla iz javnosti.

Zločini RAF-a nisu zaboravljeni u Njemačkoj, iako je prošla cijela jedna generacija otkako su počinjeni. I dalje zaokupljaju maštu filmskih i televizijskih producenata, koji su snimali visokobudžetne dramske i dokumentarne serije o atentatima iz 80-ih i 90-ih godina. “RAF je duboko ukorijenjen u kolektivnom sjećanju, barem u zapadnoj Njemačkoj", kaže Petra Terhoeven, stručnjakinja za povijest političkog nasilja na Sveučilištu Göttingen.

Potkraj ove godine, naprimjer, njemačka televizija prikazat će novu četverodijelnu dramu o Alfredu Herrhausenu, predsjedniku Deutsche Banka, koji je ubijen nedugo nakon rušenja Berlinskog zida 1989. godine. Sofisticirana bomba uz cestu uništila je njegov blindirani Mercedes dok se vozio na posao.

Godine 2020. prva Netflixova originalna serija za njemačko tržište, Savršeni zločin, bavila se atentatom na Detleva Rohweddera. On je vodio Treuhandanstalt, organizaciju osnovanu nakon ponovnog ujedinjenja Njemačke kako bi se privatizirala sva državna industrija u bivšoj Istočnoj Njemačkoj. Rohwedder je ubijen hicem iz snajperske puške kroz prozor na katu svoje kuće u Düsseldorfu u proljeće 1991. godine.

Ni u jednom slučaju počinitelji nisu uhvaćeni.

Netflixovu seriju napravila je produkcijska kuća Beetz Brothers. Prisjećajući se početaka, jedan od redatelja Georg Tschurtschenthaler kaže da je cilj bio pronaći projekt o kojem će pričati cijela zemlja: “Morao je biti velik i relevantan. Morao je izazivati pažnju.”

Serija Savršeni zločin, iako ističe da je na mjestu zločina pronađeno pismo u kojem je RAF preuzeo odgovornost za Rohwedderovo ubojstvo, predstavlja niz različitih scenarija o tome tko ga je mogao ubiti. Za Tschurtschenthalera je važna pozadina ubojstva - brzo zatvaranje većeg dijela istočnonjemačke industrije i gubitak milijuna radnih mjesta: "To je mračno razdoblje koje ima posljedice i danas."

Historičarka Petra Terhoeven upozorava na opasnost trivijalizacije zločina koje je počinio RAF. Ona ukazuje na preveliku usredotočenost na počinitelje, a premalo obzira prema žrtvama. Žrtva koja je dobila možda najviše pažnje je Alfred Herrhausen, karizmatični i utjecajni bankar i prijatelj tadašnjeg kancelara Helmuta Kohla. Novi dokumentarac pratit će televizijsku dramu u četiri dijela krajem ove godine. Herrhausen je također portretiran u fikciji, u djelu spisateljice Tanje Langer.

“Kad sam pisala roman, bilo mi je važno stvoriti hommage toj osobi", kaže Langer o svojoj knjizi. Roman prikazuje odnos između mlade žene i starijeg muškarca, bankara, a napisan je iz osobnog iskustva. Langer i Herrhausen bili su bliski nekoliko godina sve do njegove smrti.

Iako je RAF preuzeo odgovornost za Herrhausenovo ubojstvo, Tanja Langer smatra da istina možda i nije tako jednostavna. Više je godina istraživala za svoj roman i provela dosta vremena u arhivu bivše istočnonjemačke tajne policije Stasi. “Na kraju je moj zaključak bio da je RAF izvršio ubojstvo, ali možda su postojali i drugi koji su također bili uključeni”, kaže Langer.

Upravo ta neizvjesnost djelomično potiče stalni interes. Ima još mnogo neriješenih ubojstava iz 80-ih godina i moguće je da Daniela Klette, sada iza rešetaka, zna nešto o njima.

Nedugo prije nego što je uhićena, berlinska podcast kompanija Undone krenula je u potragu za njom. Kontaktirao ih je slušatelj koji je rekao da je bio na zabavi na kojoj je jedna žena tvrdila da je Klette. "Bila je to luda priča", kaže Patrick Stegemann, koji je radio na seriji.

Undone je angažirao stručnjaka za umjetnu inteligenciju, koji je postavio softver za prepoznavanje lica kako bi na internetu pretražio slike koje odgovaraju izgledu Klette s jedne stare policijske potjernice. Pronađena je sličnost sa ženom koja živi kao Claudia, nedaleko od mjesta gdje podcasteri emitiraju, u starim industrijskim prostorima u Berlinu. Ali, kad su je krenuli tražiti, nije je bilo nigdje.

Dva mjeseca kasnije, kada je Daniela Klette uhićena, postalo je jasno da su identificirali pravu ženu. Patrick Stegemann sjeća se da je čuo vijest o uhićenju: "Bila je to divlja mješavina osjećaja."

Tužitelji trenutno pregledavaju desetke kutija s dokazima i tek trebaju podignuti optužnicu protiv Klette. Petra Terhoeven je skeptična oko toga da će uhićena ponuditi bilo kakvu pomoć: "Većina bivših pripadnika RAF-a ne govori o prošlosti. To je kao politička sekta, to je neka vrsta kartela šutnje. I zato će ona vjerojatno šutjeti."

(Index.hr.)