Invaziju komaraca, paukova, raznih bubica u posljednje vrijeme ne možete izbjeći gdje god da ste, u prirodi, kancelariji, kući, parku... No, to nije ništa neobično, jer uvijek ljetne vrućine izmame ove životinjice van. Neobično je, zapravo, ono što njihov ubod izazove. Prije je to bilo, uglavnom, bezazleno sitno crvenilo, koje namažete određenim kremama i riješen problem. Sada veliki broj ljudi nakon uboda ili ujeda insekata završi u hitnoj zbog, kako kažu stručnjaci, oboljenja koja su doslovno modificirana i mogu nekad izazvati i smrt. Više nisu bezazleni, a zašto je to tako? Jedni smatraju da je u pitanju sve veća preosjetljivost ljudi, drugi opet da su klimatske promjene uzrok mutiranja ovih životinja, dok treći misle da su uzroci današnji način života i genetski modificirana hrana koji slabe organizam.

RIJEČ ZOOLOGA

Doktor Adem Zalihić za Oslobođenje kaže da su ovako snažne reakcije na ujede i ubode zato što smo postali preosjetljivi, pogotovo mlađa populacija.

- Nisam siguran da li mogu dati adekvatan odgovor zašto je to tako, ali jeste. Da li je preosjetljivost uslovljena stilom života, ishranom ili nečim drugim, zaista ne znam. Ovo je zaista široka tema za veliku diskusiju i dokaze. Kao jedan od razloga preosjetljivosti kod mlađe populacije spominje se i nedojenje. Dojenje je nešto što je multikorisno, kako za bebu, tako i za majku, kaže Zalihić.

Navodi da osobe koje su preosjetljive svakako imaju određenu reakciju na ujede ili ubode određenog insekta, te na bilo kakvu traumu ili povredu tkiva.

Ove godine imamo rekordan broj uboda različitih insekata u BiH, ističe Riđanović

- Primjera radi, ujed pčele ima posljedice, međutim, kod preosjetljivih osoba ta reakcija će biti mnogo burnija i može biti čak i kobna, tvrdi on.

Prof. dr. Sanel Riđanović, zoolog sa Odsjeka za biologiju Nastavničkog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, kad je riječ o modificiranim ubodima, posebno se osvrnuo na globalno zagrijavanje.

- Ovaj fenomen je postao aktuelan zadnja tri desetljeća i činjenica je da dolazi do drastičnih klimatskih promjena na planeti Zemlji. No, jedan od osnovnih problema je to što ovakve promjene pogoduju naročito insektima, kojima su za razvojni ciklus idealni uslovi, a to su: topla, vlažna proljeća i ljeta. Moja sugestija kada idete u prirodu je da se adekvatno obučete, pazite gdje gazite, sjedate i boravite, tvrdi on.

A da li su insekti mutirali ili smo mi postali preosjetljivi kako kažu neki ljekari, profesor kaže: “Sa aspekta evolucije, sve vrste prolaze kroz fazu adaptacije. Evidentno je da naš imuni sistem reaguje jače na ujed insekata u odnosu na prošla vremena. Ja bih se složio sa konstatacijom ljekara. Očigledno je da je otrov pojedinih vrsta paukova i drugih vrsta insekata postao jako potentan i potencijalni ugriz može da uzrokuje različite tegobe kod čovjeka. Često ovakvi ubodi izazivaju alergijske reakcije koje se moraju liječiti, uključujući terapiju antihistamina, adrenalina kao i kortikosteroida”.

Admir Gluhić: Bez vode nema razvoja komaraca

I Admir Gluhić, načelnik Službe za DDD (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizacija) Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, kaže da u ovim ljetnim danima posebno znaju biti iritantni komarci kojih je, izgleda, više nego ikada. I to, nažalost, nije samo subjektivni osjećaj, nego i odraz stvarnog stanja s obzirom na sve veću i sve bržu tranziciju robe i ljudi, ali i svega što putuje zajedno sa ljudima - razne vrste insekata, u prvom redu komaraca, muha i stjenica.

- U primorju, obalama rijeka, ali i cijeloj duži uz granicu Bosne i Hercegovine komarci su dugogodišnji problem, kako Posavine s jedne, tako i Slavonije s druge strane, međutim, u skorije vrijeme dolaskom novih vrsta, posebno tigrastog komarca, koji se razlikuje i po tome što bode tokom dana, komarci su sve veći problem i u urbanim sredinama, kaže on.

TIGRASTI KOMARAC

Najčešća pitanja, pored onih da li su komarci mutirali i da li ih danas ima više nego nekada, jesu i kako nas komarci pronalaze i zašto nas ugrizu?

- Najvažniji atraktant – tvar koju receptori ženke prepoznaju i kako pronalaze žrtvu od koje će posisati krv je ugljendioksid (CO2). Ljudi izdišu ugljendioksid i to je način na koji nas ženke komaraca detektuju i način kako mi stalno privlačimo komarce. Mliječna kiselina, oktenol, toplota ljudskog tijela i drugi spojevi koje oslobađamo u našim metaboličkim procesima su sekundarni faktori na osnovu kojih nas komarci detektuju. Prije samog procesa isisavanja krvi, ženka u našu kožu izlučuje sadržaj u kojem se nalaze tvari koje sprečavaju zgrušavanje krvi, čime je njen posao značajno olakšan, a te njene izlučevine kod osjetljivih osoba mogu izazvati i kožnu reakciju (alergijsku promjenu), kaže on i podvlači da je važno znati da bez vode nema razvoja komaraca, oni se razvijaju u čistim, ali i onečišćenim vodama, u prirodi, ali i u naseljima.

Gluhić nudi i savjete: “Uklonite nepotrebne predmete i posude u kojima se skuplja voda iz dvorišta, s prozora i u baštama ili barem ispraznite vodu, održavajte ukrasna jezera, fontane i otvorene bazene i njihovu neposrednu blizinu čistim i urednim, krupni otpad, posebno PVC i PET folije i ambalažu, adekvatno skladištiti i odlagati, jer posebna legla komaraca čini nakvašen karton”.