Ustavni sud Bosne i Hercegovine prošle sedmice je održao svoju 146. plenarnu sjednicu, te je donio odluke o prodaji državne imovine na Jahorini i u Varešu. Odluka Ustavnog suda glasi da zemljište u Vašeru i na Jahorini ne može da se proda. Gost N1 je bio načelnik opštine Vareš, Zdravko Marošević.

Kako gledate na odluku Ustavnog suda? Hoće li zakomplikovati situaciju sa rudnikom u Varešu?

“Naravno da se odluke Suda moraju poštovati, slagali se ili ne, ali svakako imamo pravo nešto reći i objasniti javnosti da neke stvari nisu poredane kako treba. U Varešu se ne radi o prodaji zemljišta, nego je određeni prostor dat na duženje i korištenje zemljišta, dok se na suprotnoj strani radi o čistoj prodaji zemljišta. Naravno da se ne može prodavati državna imovina. Ovdje se radi o davanju i titular je država, od koje ne želimo oduzimati ništa“, kazao je Marošević u razgovoru za N1.

Ko je krivac za situaciju?

“Moglo bi se ući u analizu, ali sigurno znam kada je Petrich uveo tu odluku sa potpunim pravom jer se država počela da razvlašćuje i uveo je mogućnost da se stvari pravno reguliraju. Svi smo mi država, ali po dosadašnjoj praksi, hajde da vratimo filmove šta je prošlo projekata koji su uzeli državno zemljište da bi se realizovali. Mi smo dali po važećoj dozvoli saglasnost jer rudarenje je jedna kompleksna materija, zahtjevan posao kojem trebaju određena zemljišta. To je mali dio spram investicije koja vrijedi nekoliko milijarde“, ističe on i dodaje:

“Kada će se poštovati država, da ona može reći da se preko nje može dobiti dozvola, pa preko FBiH pa preko kantonalnih institucija? Za davanje bilo kakvih ulaganja se daje nadležnost nama i onda se uđe u problem gdje se spominje država. Ja osam godina radim na ovom projektu, osam godina nismo imali nijednu prepreku, imali smo sve zakonske dozvole. Kada je regija oživila, oživio je Vareš i krenuli vozovi, onda je iz nekih razloga došlo da se prave pariteti i izdiže pitanje koje liči na političko“, kazao je.

Da li bi ovaj problem nastao da vi niste napustili HDZ?

“Ja ne mogu uopće sažvakati u sebi, kao i moji građani, kada je u pitanju država, razvoj gospodarstva, uvlačenje investicija, zaustavili smo iseljavanje – da to može biti povezano sa ovim. Ako je to zaista prepreka, ja radi svog Vareša, sad od ovog momenta ću prekinuti politički i društveni rad i prepustiti to bilo kome samo da Vareš ide u pravcu razvoja. To je prije par godina bila ostavljena teritorija gdje je predviđeno da se iseli stanovništvo. Kome trebaju vlade, sudovi kada tamo nestane naroda? U Varešu živi cijela BiH, rade kompanije iz cijele države, Vareš je sada centar razvoja i sama investicija vrijedi za jednu od najjačih investicija. Svi ti ljudi koji žive u centrima moći, žive od takvih investicija. Mi pravimo okruženje da ljudi koji ovdje ulažu novac od toga dobro žive“.

Šta će odluka u praksi značiti za Adriatic Metals?

“Ova sva problematika nije za adresu općine Vareš, mi smo samo davali određene saglasnosti. Naravno da sam u kontaktu sa kompanijom, tražimo izlazne momente. Ovdje je “no comment”, poštujemo odluku suda. Postoje druga rješenja, plan B, pa onda plan C. Za kompaniju se prave veliki troškovi koje oni moraju opravdati bankama, ulagačima. Mi smo svima poslali sliku da se u Varešu može uložiti u biznis.To su rješenja koja ne daju svjijetlu budućnost i ljudi pomalo vuku ručnu, zastaju da vide šta će se desiti. Nastavit će se rudarenje po važećim dozvolama“, ističe načelnik opštine Vareš.

Riječ je o zemljištu gdje bi se deponovala jalovina nakon rudarenja?

“To je dio zemljišta koji je plaćen, ne kupljen. Plaćena šteta koja može nastati i dužni su to vratiti u prvobitno stanje kada se završi sa svim radovima”, ističe i pojašnjava da se radi o vrlo malom procentu zemljišta u odnosu na dobit.

“Toliko je to malo teritorije da naspram investicije i dobiti, to je toliko minorno i minimalno. Pogledajmo sve bivše dokope od bivše države kakvi su ostali. Niko ništa nije sanirao, negdje je novac potrošen i niko ništa nije sanirao. Ovdje se zapelo na ovom dijelu. Naravno da se ne može vratiti jela i smrča od 30 metara visine, ali se može preostala infrastruktura pošumiti. Za 30 godina poslije rata, šta je država odsjekla i uzela šumskih sortimenata a Vareš nije dobio ništa. Svaki dan se sječe šuma i odvlači iz Vareša, a vraća blizu nula procenata nazad u Vareš a pravi se šteta na vodotocima i zaštinim zonama. Ja ne vjerujem da je to odnos 1: nekoliko hiljada. Hajde da stavimo pod kontrolu kompletnu sječu šuma, zašto se ne regulira i ne zna koliko se sječe? Nama šume i vode nisu zaustavile odlazak mladih ljudi, a sada je život u Varešu u pravcu ostanka, zaposlenja, obrazovanja”.