Krajem juna 2024. godine, zamjenik direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH, Haris Memić, poslao je pismo članovima Vijeća ministara BiH u kojem ukazuje na nezakonite radnje i postupanja direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH, Milice Ristović Krstić.

Niko od ministara, uključujući i trojicu ministara iz stranaka "Trojke", (Elmedin Konaković, Zukan Helez i Edin Forto) nije reagirao niti pokrenuo inicijativu da se rasvijetle i razriješe navedeni problemi, vjerovatno se nadajući da će se problemi “sami riješiti" i da će pismo otići u zaborav.

Slobodna Bosna je došla u posjed i ekskluzivno objavljuje u cijelosti pismo zamjenika direktora Instituta za mjeriteljstvo Harisa Memića upućeno ministrima "Trojke" u Vijeću ministara:

Poštovani,

Imam potrebu da vam se obratim kako bih vas informisao o trenutnim problemima u funkcionisanju Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Institut), a koji su posljedica nezakonitog postupanja trenutne direktorice, gđe. Milice Ristović-Krstić. Sa navedenim problemima ste, vjerovatno i upoznati, s obzirom na medijsku popraćenost nezakonitostima u vezi sa donošenjem Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila gledanosti (peoplemeter), objavljenog u oktobru 2023. godine.

Samo mjerilo gledanosti je od samog početka uvođenja u oblast zakonskog mjeriteljstva bilo upitno, jer se u EU kao ni u zemljama CEFTE ovaj uređaj ne smatra mjerilom. Podzakonski akti objavljeni u oktobru 2023. godine nisu bili predmetom razmatranja Savjeta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine, tijela koje je imenovalo Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, a što je obaveza prilikom donošenja podzakonskih akta iz domena zakonskog mjeriteljstva. Dodatno, sam postupak donošenja podzakonskog akta za mjerila gledanosti nije razmatran u samom Institutu i na istom nisu radili eksperti Instituta iz oblasti mjerenja vremena, te se postavlja opravdano pitanje ko je autor istog? U međuvremenu je direktorica Instituta na portalu e-konsultacije dala na javnu raspravu novi akt koji je veoma bitan, jer se odnosi na imenovanje i potvrđivanje kompetentnosti tijela koje provode zakonske verifikacije mjerila, koja se nalaze u zakonskom mjeriteljstvu, gdje se između ostalih nalaze i mjerila gledanosti. Iako je način donošenja podzakonskih akata iz oktobra 2023. godine problematiziran i kroz pokretanje sudskih procesa, to nije spriječilo direktoricu Instituta da nastavi raditi na isti način kao i ranije, te ovako bitan podzakonski akt dati u javnu raspravu prije nego što se o istom očitovao Savjet za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine. Kako potonji podzakonski akt nije razmatran ni na Kolegiju Instituta, pri čemu mi je onemogućeno da djelujem u svojstvu zamjenika direktora Instituta, a isti je dat na e-konsultacije, bio sam primoran da djelujem kao fizičko lice i dam svoje komentare preko e-konsultacija kako bi barem na taj način spriječio štetu našoj instituciji i drugim zainteresiranim stranama, jer se predmetnim nacrtom podzakonskog akta nastojalo pogodovati tijelima koja nisu u mogućnosti zadovoljiti propisane kriterije za imenovanje mjeriteljskih laboratorija (obavezna akreditacija) u skladu sa trenutno važećim aktom (oblast mjerenja gledanosti).

Dodatno, u zadnjem prilogu BiH institucija za redovno godišnje izvještavanje o napretku Bosne i Hercegovine u procesu Evropskih integracija za period od 15. 5. 2023. do 15. 3. 2024, objavljenog u maju 2024. godine, nema informacija o Institutu o čemu je trebala da izvijesti direktorica Instituta, ali je uredno izviješteno o radu Zavoda za metrologiju i standardizaciju RS, iako je isti u zadnjih 12 godina nezakonito preuzeo sve nadležnosti koje su Zakonom o mjeriteljstvu BIH (,,Službeni glasnik BiH", broj 19/01) dodijeljenje Institutu. Na ovaj način se umanjuje značaj državnog Instituta kao da ne postoji, odnosno da je za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine zadužen entitetski zavod što u konačnici predstavlja cilj ovakvih politika.

Na navedene nezakonitosti mogu djelovati kao član Savjeta za mjeriteljstvo BiH, što sam radio kroz davanje svojih mišljenja u kojima sam se protivio ovom načinu rada, ali kako se moj rad u Savjetu za mjeriteljstvo BiH zasniva u svojstvu nezavisnoga eksperta kojeg je imenovalo Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, kao i na poziciju zamjenika direktora Instituta, smatram svojom obavezom da vas o svemu detaljnije obavijestim.

Za zamjenika direktora Instituta imenovan sam od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine dana 18.10.2023. godine i od tada mi se kontinuirano onemogućava rad, na različite načine, a posebno kroz nedopuštanje uvida u rad institucije. Stav direktorice je da zakoni koji regulišu rad organa uprave ne prepoznaju rukovodnu odgovornost nikoga osim direktora, kao sekretara sa posebnim zadatkom.

Tačno je da Zakon o upravi („Službeni glasnik BiH", br. 32/02, 102/09 i 72/17) u članu 61. propisuje: "Organom uprave rukovodi rukovodilac", međutim, odredbama člana 66. "odgovorni ako se u izvršavanju svojih ovlaštenja i obaveza ne pridržavaju zakona, smjernica Parlamentarne skupštine, Predsjedništva i Vijeća ministara".  Nadalje, "U slučaju postojanja odgovornosti iz stava 1. ovog člana rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik razrješavaju se sa funkcije, a razrješavanje ne isključuje krivično gonjenje ni odgovornost za naknadu štete, ako Ustavom ili zakonom nije drugačije određeno".

Gotovo identične odredbe sadrži i član 9. Zakona o osnivanju Instituta za mjeriteljstvo Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH", broj 43/04).

Dakle, nesporno je da zamjenik rukovodioca, u konkretnom slučaju zamjenik direktora Instituta ima pravnu odgovornost, koja obuhvata političku (razrješenje), ali i krivičnu odgovornost. Stoga, da bi mogao biti odgovoran mora biti, u najmanju ruku upoznat sa radom organa uprave za čiji je rad odgovoran. Kakvu odgovornost ima zamjenik direktora nekog organa uprave ako nema pristup informacijama unutar institucije u koju je postavljen da obnaša tu funkciju? Da li je moguće ispoštovati gore propisane odredbe ukoliko se uskraćuju informacije zamjeniku direktora jednog organa uprave?

Ovo tim prije jer je odredbama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Instituta propisan način rada Instituta. Navedenim Pravilnikom propisano je da organizacione jedinice Instituta obavljaju poslove opisane predmetnim pravilnikom i druge poslove iz djelokruga rada po nalogu direktora i zamjenika direktora. Nadalje, Pravilnikom je propisano da u vršenju poslova iz svoje nadležnosti Institut sarađuje sa organima i institucijama Bosne i Hercegovine i sa međunarodnim institucijama mjeriteljstva. U vršenju funkcija utvrđenih predmetnim pravilnikom, organizacione jedinice Instituta dužne su međusobno sarađivati i koordinirati svoj rad između sebe. Ovu saradnju obezbjeđuje i vrši direktor u saradnji sa zamjenikom direktora Instituta, u skladu sa zakonima i drugim propisima donesenim na osnovu zakona, kao i zaključcima Vijeća ministara. Također, Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji je propisano da se poslovi iz nadležnosti Instituta utvrđuju se godišnjim programom rada Instituta koji donosi direktor u saradnji sa zamjenikom direktora, a usvaja Vijeće ministara. Osim toga, i brojnim drugim odredbama koje se tiču prijema u radni odnos zaposlenika, javnog informisanja i dr. govore o tome da u obavljanju poslova Instituta direktor mora sarađivati sa zamjenikom.

Iako sam u više navrata tražio da se ispoštuju odredbe zakona i pravilnika koje utvrđuju moju odgovornost i obavezu direktorice da sa mnom sarađuje isto je ignorisano. U skladu sa propisanim nadležnostima, kako bih mogao imati uvida u rad institucije podnosio sam zahtjeve za informacijama i kopijama ulaznih dokumenata ali mojim zahtjevima nije udovoljeno (prilog zahtjevi i samo neki od mailova). Ističem da je u periodu od kada sam na poziciji zamjenika direktora Instituta provedeno više konkursnih procedura zapošljavanja novih uposlenika ili unaprjeđivanje postojećih službenika u kojima nisam učestvovao niti sam o istim obavještavan, a koji pogoduju prijemu novouposlenih gotovo isključivo samo iz reda jednog naroda, što se lako može provjeriti kroz Agenciju za državnu službu Bosne i Hercegovine.

Slijedom svega gore navedenog obraćam vam se kao najvišoj instanci, isključivo opredijeljenoj zaštiti zakonitosti rada državnih institucija i interesa države Bosne i Hercegovine, kako bih vas informisao o dešavanjima u Institutu koji nanose ozbiljnu štetu državi Bosni i Hercegovini, te urušavaju sistem funkcionisanja državne uprave.

Predlažem da u skladu sa vašim nadležnostima o ovom problemu razgovarate na nadolazećim sjednicama Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Ukoliko smatrate da je potrebno, o ovome ću informisati i nadležne organe (Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine i Upravnu inspekciju).

Podsjećamo, u toku pregovora za formiranje vlasti nakon održavanja parlamentarnih izbora u oktobru 2022. godine, lideri stranaka Trojke su Institut za mjeriteljstvo prepustili SNSD-u. U prethodna dva mandata, od 2014. do 2022. godine, direktor Instituta dolazio je iz bošnjačke komponente.

Novi saziv Vijeća ministara je u skladu sa postizbornim dogovorom, na sjednici 26. 6. 2023. godine, imenovao SNSD-ovu Milicu Ristović-Krstić na poziciju direktorice Instituta za mjeriteljstvo. Od tog dana počinju svi problemi, uključujući i ove o kojima je sada članove Vijeća ministara izvijestio zamjenik direktorice Instituta za mjeriteljstvo BiH, Haris Memić.

(SB)