Piše: Tamara NIKČEVIĆ

Prije ravno godinu, 24. septembra 2023., grupa naoružanih lica iz Srbije upala je na teritoriju Republike Kosovo i u selu Banjska, opština Zvečan, napala pripadnike kosovske policije. Stradao je jedan kosovski policajac, dok su tri lica iz grupe koju je, po sopstvenom priznanju, organizovao Milan Radoičić, u tom okršaju ubijana.  

”Reč je o terorističkoj, profesionalnoj i kriminalnoj formaciji, koja je dugo planirala i pripremala ovo što je uradila. To nije švercerska, već plaćenička struktura, koju politički, finansijski i logistički podržava zvanični Beograd", rekao je tada premijer Kosova Albin Kurti.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je tvrdnje kosovskih vlasti, nazvavši premijera Kurtija "jedinim krivcem za ono što se dogodilo na Kosovu”.

Zapadni zvaničnici oštro su osudili teroristički napad na Banjsku, zaprijetivši da će "preduzeti akciju" kada se utvrdi "ko stoji iza napada" u Banjskoj. Od Srbije je zatraženo da sarađuje na ''potpunom rasvjetljavanju događaja i privođenju počinilaca pravdi''.

ZLOČIN BEZ KAZNE 

Uoči godišnjice terorističkog upada u selo Banjska, ambasador Velike Britanije u Prištini Džonatan Hardgrivs rekao je kosovskim medijima da je Vlada u Londonu jasno razumjela šta se 24. septembra 2023. dogodilo u tom kosovskom selu.

”Bio je to veoma ozbiljan incident. Od presudne je važnosti da Milan Radoičić i drugi odgovorni budu efikasno izvedeni pred lice pravde. Dok se to ne uradi, postoji rizik da povjerenje u Srbiju za pregovore u dijalogu u dobroj vjeri bude poljuljano“, kazao je britanski diplomata.

Godinu nakon ”slučaja Banjska”, Milan Radoičić nije izveden pred lice pravde, a povjerenje u Srbiju, o kojem govori ambasador Hardgrivs, ne samo da nije poljuljano, nego, sudeći barem po srdačnim susretima predsjednika Aleksandra Vučića sa zapadnim zvaničnicima, ta zemlja uživa status ključnog partnera Zapada u Jugoistočnoj Evropi. Uopstalom, to dokazuje i prošlonedjeljna posjeta predsjednika Francuske Emanuela Makrona Srbiji.

Saradnik Francuskog instituta za međunarodne odnose Floran Marsijak je, u intervjuu za Glas Amerike, iluzijom nazvao tezu da će predsjednik Makron, sporazumom o prodaji vojnih aviona ”Rafal” Srbiji, svog srpskog kolegu približiti EU.

„Beograd sjever Kosova koristi za destabilizaciju i plašenje Zapada još većom eskalacijom. Zapad onda od Beograda zahtjeva da smiri sjever i dobar je prema Srbiji... Slično je i sa Bosnom i Hercegovinom. Umjesto da se pozabave korjenom problema, a to je režim u Beogradu, Francuska i Njemačka izabrale su da pritiskaju slabiji dio, a to je Priština, koja je i dalje pod sankcijama, dok Srbija to nije“, kazao je Marsijak za Glas Amerike.

U BALKANSKOM BLATU

Ministar za zajednice i povratak u Vladi Republike Kosovo Nenad Rašić za Slobodnu Bosnu potvrđuje da Zapad različito tretira vlast u Beogradu i Prištini.

”Od juna 2023. godine, Kosovo je, zbog navodnog nepoštovanja prava zajednica i odnosa prema manjinama, pod mjerama EU. U međuvremenu, kao ministar za zajednice i povratak,  predložio sam dva projekta koji se odnose upravo na prava zajednica, pa sam Brisel, koji je trebalo da bude kofinansijer, zamolio da barem nas izuzme od kaznenih mjera EU. Iracionalno je, naime, i nelogično da kažnjavate građane kojima su, kako tvrdite, ugrožena određena prava. Godinu i tri mjeseca ih molim. Uzalud! Na moje molbe u Briselu niko ne reaguje”, kaže ministar Rašić.

Najdrastičniji primjer ”lecemjerja i dvostrukih stadarda briselske administracije” je, prema mišljenju ministra Rašića, slučaj Banjska.

”Iako je bilo najavljeno da će odgovorni za taj napad biti sankcionisani, ništa se nije dogodilo. Nastavljena je ista politika: jednoj strani se gleda kroz prste i ona ne samo da nije kažnjena, nego je praktično nagrađena, uprkos radikalnim potezima i očiglednoj direktnoj umiješanosti u taj slučaj. Nedavna posjeta predsjednika Francuske Makrona Beogradu dokaz je različntih aršina i različitog tretmana. Istovremeno, kads je riječ o Kosovu, diplomatski predstavnici zapadnih zemalja Vladi Kosova konstantno zamjeraju to što pažljivije i savjesnije ne sluša njihove savjete i instrukcije. Njima je to važno, jer, kako kažu, stvari ne posmatraju samo regionalno, nego u obzir uzimaju širi, regionalni kontekst”, objašnjava kosovski ministar.

On podsjeća da su se, uoči posjete predsjednika Makrona Srbiji, u beogradskoj štampi mogle pročitati najave o hapšenju odgovornih za Banjsku, prije svih Milana Radoičića. 

„Ništa od toga! Pokazalo se da je Radoičićeva organizacija jača nego što smo to mogli i da pretpostavimo… Nakon upada u Banjsku, bilo je važno da se institucije u Srbiji, prije svih predsjednik Vučić, jasno ograde od takvog djelovanja. Beograd to nije učinio, što je postalo prepreka za nastavka pregovora Beograda i Prištine. Tako je propuštena još jedna prilika da se uđe u proces konačnog postizanja sporazuma. Beograd je morao da učini prvi korak. Nije ga učinio, jer ovo je ipak Balkan: očito ćemo još morati da gazimo po blatu da bismo došli do dogovora”, kaže sagovornik SB.

KOSOVO JE DE FACTO PRIZNATO

Ambasador Velike Britanije na Kosovu Džonatan Hardgrivs nazvao je doboko frustrirajućim to što su pregovori Srbije i Kosova u zastoju. Britanski diplomata je u razgovoru za KOSS-ev kazao da ”nema mira i stabilnosti u regionu sve dok se ne primijene svi aspekti Osnovnog sporazuma i Sporazuma iz Ohrida - kako sa kosovske, tako i sa srpske strane“. 

Poslednji pokušaj nastavka pregovora dvije države, organizovan u Briselu krajem juna ove godine, propao je zbog odbijanja premijera Albina Kurtija da se sretne sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, zahtijevajući od njega da se prethodno obaveže na poštovanje Osnovnog sporazuma, usaglašenog u februaru 2023. godine. Pored toga, kosovski premijer zahtijevao je i da se organizator napada u Banjskoj Milan Radoičić izruči vlastima u Prištini, "inače neće biti normalizacije i mira u regionu".

Ministar za zajednice i povratak u Vladi Republike Kosovo Nenad Rašić saglasan je sa ocjenom britanskog ambasadora u Prištini da obje strane moraju poštovati dogovor.

”Srbija se sporazumom obavezala da neće tražiti tzv. otpriznavanje Kosova, kao i da neće sprječavati naše učlanjenje u međunarodne institucije. Naravno, nije poštovala dogovor, nastavila je upravo to da radi. Moram li reći: bez ikakvih posledica. Istovremeno, obje strane su se saglasile da će priznati dokumenta druge države, uključujući školske i univerzitetske diplome, što je de facto priznanje države Kosovo. Kada su beogradska štampa i političari počeli da to tumače kao faktičko priznanje državnosti Kosova, predsjednik Vučić je obrnuo priču”, podajeća Rašić. 

Na pitanje ima li srpska opozicija pravo kad Osnovni sporazum tumači kao praktično priznanje državnosti Kosova od strane predsjednika Vučića, ministar Rašić odgovara potvrdno.

”To je svakako korak u pravcu razrješenja problema dvije države, faktičko potvrđivanje kosovskog suvereniteta. Na isti način to tumače predlagači njemačko-francuskog plana - dvije ključne države EU. I britanski ambasador na Kosovu poručuje da njegova zemlja Srbiju i Kosovo vidi kao dvije nezavisne države, te da je, s tim u vezi, neophodno postepeno odvajati nadležnosti, čime se potvrđuje suverenitet jedne i druge zemlje”.

ZAJEDNICA SRPSKIH OPŠTINA ”KAO KONCEPT”

Zvanični Beograd od zapadne međunarodne zajednice uporno traži da izvrši pritisak na Vladu Kosova da poštuje potpisane sporazume i krene u formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom. Pozivajući se na odluku Ustavnog suda Kosova, premijer Kurti odbija da primijeni ono što su njegovi prethodnici na mjestu predsjednika Vlade i prihvatili i potpisali. Nezvanično objašnjenje odbijanja te mogućnosti glasi: nećemo novu Republiku Srpsku na Balkanu. 

Ministar Nenad Rašić podsjeća na obećanje premijera Kurtija da će ideja o Zajednici biti usvojena ”kao koncept”, ali tek nakon što budu ispunjene neke druge tačke sporazuma dvije države. 

”Formiranje Zajednice opština sa većinskim srpskim stanovništvom trebalo bi da bude finalna odluka i potvrda da je sporazum Srbije i Kosova konačno usvojen. To znači da bi sve tačke sporazuma, uključujući ovu o Zajednici, morale biti dio istog paketa. Generalno, Srbija i Kosovo saglasni su sa sadržajem Ohridskog sporazuma; obavezali su se da će ga sprovesti, ali se spore oko toga koja će njegova tačka prva a koja posljednja biti usvojena. Ponekad imam utisak da obje strane Ohridski sporazum doživljavaju kao švedski sto, sa kojega mogu da uzmu ono što im u određenom mometu najviše odgovara. Mislim da je to ključni problem”.

Problem je i to što je napetost na sjeveru Kosova dodatno podstakla nedavna najava kosovske Vlade o otvaranju mosta u Mitrovici. Ministar Rašić kaže da je taj most neupotrebljiv za motorni saobraćaj još od 1999. godine.

”Most nema nikakakv saobraćajno-strateški značaj. Njegova ”funkcija” je da dijeli grad na srpski i albanski dio. Pored tog mosta, u Mitrovici imate još nekoliko njih, preko kojih se saobraćaj odvija normalno. Lično podržavam otvaranje mosta, ali ne sada. Zašto? Zato što se plašim da bi otvaranje mogao ugroziti opštu stabilnost na Kosovu. Sa tom su ocjenom saglasni i naši zapadni saveznici”.

Ministar Rašić kaže da je o otvaranju mosta u Mitrovic razgovarao sa premijerom Kurtijem.

”Javno sam više puta rekao da nije racionalno povlačiti poteze koji bi značili dodatni rizik po kosovsku bezbjednost. Premijer Kurti zna da otvaranje mosta nije od suštinske važnosti, ali i da bi ga jednom trebalo otvoriti. I to bez ”neprijatnih iznenađenja” za međunarodne partnere.  Biće vremena da se o tome ragovara… Siguran sam da premijer Kurti neće iznenaditi međunarodne partnere, NATO i KFOR, jer bi to neko mogao da upotrebi kao dodatni argument protiv njega”, kazao je za SB  ministar u Vladi Kosova Nenad Rašić.