Knjiga rumunskog historičara Stejălera Olarua o životu njegovih sunarodnjaka pod Ceaușescuevom tajnom policijom kroz sudbinu proslavljene gimnastičarke Nadiae Comaneci, predstavljena je u četvrtak navečer u Zagrebu.

Premda se u nekim inozemnim izdanjima knjiga prodaje na odjelu sporta, ne radi se o knjizi o sportu, „nego o sportu, tajnoj službi i bijegu u slobodu“, odnosno, kako je rečeno, o anatomiji rumunskog društva za vrijeme Ceaușescueve diktature.

Autor Stejălera Olarua kazao je da nije bilo lako pronaći podatke za tu knjigu jer se građa o atletičarki nalazi u odjeljenju sport, obuhvaća 88 svezaka s po više od 1000 araka, bez imena doušnika.

Dosta materijala nema veću vrijednost zbog nekvalitetnih doušnika, i jedino su transkripti telefonskih razgovora pouzdani, ali je Securitate gradio golemu mrežu doušnika ne štedeći ni djevojčice koje su s atletičarkom išle u razred.

Manje od mjesec dana prije sloma Ceaușescueva režima Nadia Comaneci je pobjegla na Zapad, što je diktator vrlo teško doživio, kazao je Olarua i dodao kako je tajna služba radila na razotkrivanju detalja njezina bijega do zadnjeg dana režima.

Nadia u Rumuniji nije imala nikakvih privilegija, radila je je za slabu plaću u godinama neimaštine i jedino što ju je izdvajalo jest da su je prepoznavali na ulicama. Danas bi takva osoba bila multimilonašica, kazao je.

Novinar Jura Ozmec kazao je da dugi niz godina poznaje Nadiu Comaneci, ali da knjiga donosi mnoštvo nezamislivih detalja. Dok ih čitate ne možete povjeravati da je to stvarnost, nego imate dojam da je to krimić, kazao je.

Nadia je sjajna osoba ali nerado priča o toj strani biografije. Njezini pedagozi su prakticirali nasilne metode, ali su i sami prebjegli na zapad i vidjeli da se može i drugačije te su primijenili takvu edukciju, kazao je.

Nadia Elena Comaneci (12. novembra 1961), rumunska gimnastičarka, osvojila je pet zlatnih olimpijskih medalja.

Prva je gimnastičarka s ocjenom deset. Bilo je to na Olimpijskim igrama 1976. u Montrealu, kad je imala 14 godina. Budući se to smatralo nemogućim, semafor nije mogao ispisati tu brojku, najviša je moga biti 9,99.

Securitate je stvarala mrežu iz koje će dobivati informacije o svakome koga smatra opasnim, i imati kontrolu nad osobom, kazao je autor.

Ta je mreža bila toliko široka da je zahvatila veliki dio društva pa nakon sloma komunizma suvremeno rumunjsko društvo nije uspjelo nametnuti zakon o lustraciji koji je dugo tražen na uličnim prosvjedima, prenosi Hina.

Tek je nakon deset godina stvorena institucija koja čuva, istražuje i upravlja arhivom Securitatea, kazao je autor.

Knjiga “Nadia Comaneci i Securitate” izišla je 2024. u tiražu knjižare Ljevak u prijevodu Ane Brnadić Oproiu i Adriana Oproiu, dok se na rumunskom knjiga pojavila 2021.