Piše: Vlado VURUŠIĆ / Jutarnji list

S obzirom na to da meteorolozi najavljuju kako bi već u studenom, dakle za dva mjeseca, na istoku Ukrajine mogla stisnuti prava zima, ruska i ukrajinska strana nastoje do tada osigurati prednost na fronti, ali i dobiti važno oružje i ishoditi odluke koje bi mogle utjecati na tijek rata.

Dakle, što uoči zime žele Rusi, a što Ukrajinci? Prvo, što bi Rusi htjeli? Oni ne odustaju od osvajanja Pokrovska, Vuhledara i Časivog Jara, važnih strateških gradova u Donbasu (njihovim osvajanjem praktički bi osigurali zauzimanje cijelog tog područja koje je Rusija, podsjetimo, još lani u rujnu proglasila svojim teritorijem).

Zato, piše Wall Street Journal, Rusi pojačavaju pritisak na razvučenu crtu ukrajinske fronte na istoku, pokušavajući zauzeti Pokrovsk i Časiv Jar koji bi im mogli donijeti prednost u Donbasu, njihovu glavnom vojnom cilju. Zauzimanje tih dvaju gradova dovelo bi Rusiju u poziciju da može računati na osvajanje ostatka istočnog Donbasa. Naime, Pokrovsk se nalazi na cesti i željezničkoj pruzi koje su glavna opskrbna i logistička ruta za ukrajinske snage u regiji Donecka.

Gubitkom Pokrovska gradovima na istoku kao što su Konstantinivka i Časiv Jar ostala bi samo jedna opskrbna ruta sa sjeveroistoka, a ruske bi se snage približile zapadnom rubu Donbasa. Doduše, intenzitet ruskih napada oslabio je posljednjih dana. No, neki zapadni mediji navode da ukrajinskim snagama na tom pravcu, gdje su sada uglavnom novomobilizirani vojnici, nedostaje iskustva, ali i motivacije.

Kontraofenziva u Kursku

Rusi su pokrenuli i kontraofenzivu u Kurskoj oblasti, kako javlja ukrajinski vojni portal Deep State, ne bi li do zime povratili kontrolu nad važnim dijelovima te oblasti čije dijelove (oko 1300 četvornih kilometara) Ukrajinci drže od sredine kolovoza. Kako javlja taj portal, Rusi su ipak uspjeli prebaciti tenkove i vojnu tehniku kod sela Snagost, preko rijeke Sejma, na kojoj su Ukrajinci srušili tri mosta, a uništili su i nekoliko pontona koje su Rus postavili. Osim toga, Rusi su od Irana dobili razorne balističke projektile kratkog dometa Fath-360.

A sada, što to Ukrajinci žele prije prvih snjegova i niskih temperatura? Ukrajinci, po svaku cijenu, zimu žele dočekati tako da i dalje budu u većem dijelu Kurske oblasti, a da Pokrovsk i Časiv Jar ne budu pod ruskom kontrolom, a za njih je važna jedna odluka koja već danima visi u zraku i navodno je pitanje vremena kad će se obznaniti - a to je da SAD i Velika Britanija odobre Ukrajincima korištenje dalekometnih projektila i krstarećih raketa ATACMS i Storm Shadow za gađanje vojnih ciljeva duboko u ruskom teritoriju.

Iako je Joe Biden, navodno, već donio tu odluku, i očekivalo se da će biti odobrena za nedavnog posjeta američkog državnog tajnika Antonyja Blinkena Kijevu, to se očito prolongira. Naime, moskovski Komersant piše da će u petak 13. rujna, na sastanku u Bijeloj kući američkog predsjednika Bidena i novog britanskog premijera Keira Starmera, "o tome biti razgovora, ali ne zna se hoće li biti i odlučeno".

Napad na ruski teritorij

No, The Guardian tvrdi da će na tom sastanku biti objavljeno da Britanija dopušta uporabu Storm Shadowa i na ruskom teritoriju, a Bloomberg iz svojih izvora navodi da će SAD svoju odluku o ATACMS-ima ostaviti tek za kraj rujna, kad je zasjedanje Opće skupštine UN-a.

Podsjetimo da su i republikanski zastupnici podržali prijedlog da se Ukrajincima dopusti korištenje dalekometnih projektila na ruskom području. Do sada su ATACMS i Storm Shadow Ukrajinci koristili za gađanje ciljeva na Krimu. No, kako javljaju ukrajinski mediji, Blinken je u Kijevu od Volodimira Zelenskog i njegovih generala tražio popis i "točnu specifikaciju" - koje bi to oni vojne ciljeve u Rusiji gađali i zašto!

Naime, u nekim zapadnim krugovima postoji bojazan da bi ta odluka mogla izazvati eskalaciju sukoba s ruske strane te da bi se nakon te odluke i Moskva mogla naći na udaru, a to je zadnje što Vladimir Putin želi.

Istaknimo da bi tako, prema američkom Institutu za proučavanje rata (ISW), u dometu bilo čak 245 ruskih vojnih ciljeva - skladišta, baza i aerodroma, a na udaru bi bilo sedam ruskih regija u europskom dijelu, s tim da bi u dometu bila i Kaluška oblast, koja se naslanja na područje grada Moskve i koja je samo stotinjak kilometara udaljena od ruskoga glavnog grada.

Mogućnost da Moskva bude meta, za Kremlj je prava noćna mora, pa se stoga mogu očekivati novi brutalni napadi na civilne ciljeve i energetsku infrastrukturu diljem Ukrajine, ali i prijetnje poput onih o uporabi "taktičkog nuklearnog oružja" ili upozorenja da će se gađati i ciljevi u zemljama NATO-a, odnosno da su transporti s oružjem za Ukrajinu legitimni ciljevi i na područjima drugih država.

No, u to je (za sada) teško povjerovati jer bi to proširilo sukob, a i pitanje je ima li Rusija snage za takvo nešto i kako bi na to reagirala Kina. No, podsjetimo da su ruski dronovi nedavno ulijetali na područja Poljske i Rumunjske. No, neki američki vojni analitičari ili, sada nedavno, republikanski zastupnik Michael McCaul, predsjednik Odbora za međunarodne odnose, kažu da to neće dovesti do eskalacije sukoba, napominjući da "ukrajinski napad na ruski teritorij u Kurskoj oblasti u kojem je korišteno zapadno naoružanje nije doveo do ruskog odgovora koji bi radikalizirao i rasplamsao sukob", a neki kažu da je eskalacija već počela tim bezočnim raketiranjima ukrajinskih gradova, ali da su i Rusi svjesni da im otvorenu sukob s NATO-om ne ide u prilog.

Nedavno smo pisali da su Rusi bili prinuđeni s finske i norveške granice, važnih NATO karika na sjeveru, povući čak 80 posto (poslani su u Ukrajinu) svojih snaga premda se tamo nalaze važni ruski nuklearni potencijali na poluotoku Kola i luci Murmansk.