Vijesti
ETIAS ĆE BITI NA SNAZI OD MAJA: Od sljedećeg ljeta državljani BiH i ostalih "trećih zemalja" za ulazak u Šengen plaćat će sedam eura
21. Avg. 20240
Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu proširenja Evropske unije (EU) uopšte.
Vijesti
15. Sep. 2024 15. Sep. 2024
0
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, koja je izabrana na čelo ove institucije na novi petogodišnji mandat, okupiće lidere zemalja Zapadnog Balkana na radnom ručku u Briselu 19. septembra.
Ovim susretom želi da dokaže da će i u novom mandatu posebnu pažnju posvetiti ovom regionu i procesu proširenja Evropske unije (EU) uopšte.
Međutim, glavna svrha ovog sastanka je da se razgovara o “agendama reformi i rasta”, koje su skoro sve zemlje regiona Zapadnog Balkana dostavile Evropskoj komisiji, kao preduslov za dobijanje prvih uplata iz Plana rasta za Zapadni Balkan, koji je EU odobrila u maju ove godine.
Von der Leyen se lično angažovala na promociji ovog plana, a podržali su ga i Evropski parlament i zemlje članice u Vijeću EU.
Prema izvorima u EU, sastanak Von der Leyen sa čelnicima zemalja Zapadnog Balkana biće dobra prilika da se vidi dokle su ove zemlje stigle sa pripremama da realizaciraju ciljeve iz ovog plana.
Svaka zemlja je morala pripremiti reformsku agendu, zasnovanu na preliminarnim preporukama tijela EU.
To je već učinilo pet zemalja u regionu, dok je Bosna i Hercegovina (BiH) jedina koja to još nije učinila iz unutarnjepolitičkih razloga.
Kosovo je, u međuvremenu, bilo među prvim zemljama koje su podnijele svoj plan Evropskoj komisiji.
Očekivanja u EU su bila da će sredinom septembra Evropska komisija odobriti ove agende zemalja regiona. Očekivalo se da će se to dogoditi i prije sastanka 19. septembra, ali je proces odgođen za oktobar.
Kao nezvanični razlog navodi se činjenica da Bosna i Hercegovina još nije dostavila svoj plan. A s obzirom na to da će u ovoj zemlji uskoro biti lokalni izbori, očekuje se da će to učiniti tek u oktobru.
Ova kašnjenja mogu, dakle, uticati na to da se ne ostvari cilj mađarskog predsjedavanja EU, da prve uplate najnaprednijim zemljama budu izvršene prije kraja ove godine.
Prema nezvaničnim procjenama, Kosovo će od Plana rasta moći da dobije više od 880 miliona eura. Preko 250 miliona biće dodijeljeno Kosovu kao bespovratni novac, dok će ostatak biti u vidu pristupačnih kredita.
Obračun finansijskog iznosa koji će biti dug svakoj zemlji zasniva se na bruto domaćem proizvodu (BDP), broju stanovnika i nekim drugim kriterijumima.
Ali, prilikom predstavljanja ovog plana, zemljama regiona je jasno poručeno da će, ako ne sprovedu reforme nakon jedne ili dvije godine, taj iznos biti raspoređen na druge zemlje.
Kroz Plan rasta za zapadni Balkan, EU planira da u periodu od 2024. do 2027. godine državama ovog regiona izdvoji oko 6 milijardi evra. Od ovog iznosa dvije milijarde će biti bespovratna bespovratna sredstva iz EU, dok će ostatak biti u vidu povoljnih kredita.
Cilj je pomoći privrednom rastu i na taj način ubrzati proces evropskih integracija ovog regiona.
Korisnici ovih sredstava su sve zemlje regiona: Kosovo, Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, BiH i Srbija.
Plan takođe ima za cilj promovirati regionalnu saradnju i razvoj zajedničkog tržišta u regionu, koje bi se postepeno integrisalo u zajedničko tržište EU.
Ovaj plan, prema zvaničnicima EU, ni na koji način nema za cilj da stvori alternativu proširenju EU, već da olakša članstvo ovih zemalja u EU.
U EU i dalje podsjećaju da za korištenje finansijskih sredstava iz Plana rasta zemlje regiona moraju ispuniti nekoliko uslova, od kojih se glavni odnose na vladavinu prava i osiguravanje procedura finansijske kontrole prema evropskim standardima.
Za Kosovo i Srbiju kao specifičan uslov pominje se i napredak na putu normalizacije odnosa – što podrazumijeva njihovo konstruktivno angažovanje u primjeni svih sporazuma postignutih u dijalogu uz posredovanje EU.
Ukoliko ne bude napretka u normalizaciji odnosa, prema mišljenju diplomata u EU, zemlje koje će biti identifikovane kao nekonstruktivne, mogu imati posljedice kroz blokiranje plaćanja iz Plana rasta.
Kosovo je trenutno pod nekoliko kaznenih mjera EU – zbog tenzija u sjevernom dijelu sa većinskim srpskim stanovništvom – koje uključuju obustavu plaćanja iz pretpristupnih instrumenata EU (IPA).
Plan rasta za Zapadni Balkan je odvojen i nije uključen u IPA. Kao paket od 6 milijardi evra, smatra se najambicioznijim planom za ovaj region.
Iznos od blizu 900 miliona eura za Kosovo biće ujedno i najveći iznos koji će dobiti od EU u posebnom paketu.
Vijesti
ETIAS ĆE BITI NA SNAZI OD MAJA: Od sljedećeg ljeta državljani BiH i ostalih "trećih zemalja" za ulazak u Šengen plaćat će sedam eura
21. Avg. 20240
Regija
PREMIJER SUSJEDNE DRŽAVE SE JAVNO HVALIO: Plenković kaže da je 11 godina članstva u EU-u promijenilo Hrvatsku nabolje
04. Jul. 20240
Ekonomija
GALOPIRAJUĆA POSKUPLJENJA: Cijene hrane u BiH kao u zemljama EU
29. Jun. 20240
Evropa
DOGOVORENO KO ĆE BITI NA KLJUČNIM POZICIJAMA U EU: Orban bijesan
25. Jun. 20240
Evropa
"UPRAVO SAM OBAVIJESTILA...": Još jedna država želi napustiti Evropsku uniju; Ministrica Faber je članica najjače, ekstremno desne...
Prije 13 min0
Regija
HOROR U BEOGRADU KOD POZNATOG RESTORANA: Autom uletio na autobusku stanicu koja je u tom momentu...
Prije 22 min0
Mini market
KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ PROŽIVJELA DRAMU: Dron sa 45 kg eksploziva pao blizu nje
Prije 23 min0
Sport
JAKIROVIĆ NAKON SMJENE: "Ne preostaje mi ništa drugo, nego da Vam..."
Prije 26 min0
Vijesti
KO SMIJE SRUŠITI BUDNJINOG "LABUDA": Restoran nekadašnjeg utjecajnog člana SDA ugrožava Vrelo Bosne i zdravlje građana
18. Sep. 20241
Vijesti
KUHA U REPUBLICI SRPSKOJ: Nova krivična prijava protiv Draška Stanivukovića, nakon svega nekoliko sati..
18. Sep. 20240
Vijesti
„DODIK JE OVO SVE NAPLATIO…“: Nevjerovatan video iz Banje Luke, voditelj na Javnom servisu Srbije u nevjerici…
18. Sep. 20242
Vijesti
A, SADA – POTOP: Donosimo vremensku prognozu za narednih nekoliko dana…
Prije 13h0
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.