Uloga koju međunarodna zajednica ima u Bosni i Hercegovini, nedavni dolazak direktora CIA, tri decenije boravka visokog predstavnika i konstantno prisustvo inostranih oružanih snaga dokaz su da je BiH, ma kako to zvučalo, u fokusu stranog faktora.

Svi oni redovno šalju izvještaje svojim nadređenima u kojima detaljno opisuju stanje u BiH, a nezaobilazna stavka u tim dokumentima jesu domaći političari, njihov međusobni odnos i način na koji se odnose prema reformama i napretku države.

A upravo političari te izvještaje ne koriste da svojim ponašanjem i djelovanjem daju do znanja svijetu da je u BiH moguć dogovor, već, naprotiv, svojim odnosom, koji se bar zasad sigurno ne može nazvati idealnim, van granica šalju slike duboko podijeljene države, ne samo politički, već i društveno, u kojoj prevladaju unutrašnje razmirice među političarima i etničkim grupama, a naposlijetku i nesposobnost postizanja konsenzusa o najvažnijim pitanjima.

"Bosna i Hercegovina kroz prizmu djelovanja svojih političkih lidera šalje van granica imidž zemlje koja nije sposobna riješiti ključna pitanja ni graditi stabilnu budućnost", izričit je Mladen Bubonjić, komunikolog.

Unutrašnje podjele, dalje navodi, političari dodatno podstiču i time što su često fokusirani na nacionalne interese, a ne na opšte dobro. Sve to, naglašava Bubonjić, oni rade kroz retoriku koja jača osjećaj nesigurnosti i nepovjerenja.

"Umjesto da promovišu dijalog i kompromis, mnogi lideri pribjegavaju populističkim narativima koji u kontinuitetu podstiču strah i netrpeljivost, što dodatno komplikuje već podijeljeno društvo. Ovakvo političko okruženje stvara negativan utisak o BiH kao zemlji zarobljenoj u prošlosti, nesposobnoj da ostvari napredak ka integraciji u šire međunarodne tokove. To ne samo da udaljava strane investitore, već i ograničava mogućnosti za pristup međunarodnim fondovima i političkoj podršci jer se BiH percipira kao nestabilan i nepouzdan partner", kaže Bubonjić za "Nezavisne". Rijetko koji političar u BiH, prema mišljenju Adnana Huskića, političkog analitičara, zaista promišlja kako oni izgledaju u tuđim očima.

"Zaista smo svjedočili nevjerovatnim stvarima, svađama članova Predsjedništva BiH, dijametralno suprotnim stavovima na istim skupovima od strane dvoje političara, i to je samo još jedna izvedenica ove nerazvijene političke kulture. Ja ne razumijem kome je u interesu da sebe kao političku figuru, prema vani, to jest onima sa kojima komuniciramo, poput Brisela, EU, susjeda, permanentno potkopava", pita se Huskić.

Pored toga, on kaže da iako je jasno da u ovom momentu ne postoji politički dogovor na nivou BiH, takođe ne postoji nijedan razlog da akteri vlasti, ma odakle dolazili, ne rade više za entitete ili državu.

"Čak ne vidim ni šta sprečava vlast u Republici Srpskoj da, recimo, Republiku Srpsku učine mnogo atraktivnijom stranim investitorima. Ali to ne možete ako gajite kulturu pravne nesigurnosti ili sveprisutne korupcije, ili političke nestabilnosti. Takav je imidž cijele države", poručuje Huskić, koji u daljem daje svoje viđenje politike i političara u BiH.

"Politika u BiH je početna i završna tačka svega. Doći na vlast, ostati na vlasti koliko god se može, uzurpirati javno koliko god se može, osigurati deset svojih generacija da budu finansijski obezbijeđeni, a sve ostalo je sekundarno, tercijarno i nebitno", rekao je Huskić za "Nezavisne novine".

Novinar Marko Šikuljak ovu temu gleda iz nešto drugačijeg ugla, a on se tiče odnosa političara BiH sa političarima iz bliskog regiona, prije svega Srbije i Hrvatske.

Tako smatra da domaći političari u ovom trenutku ne mogu poslati nikakvu sliku u region, jer, tvrdi, ne postoji tlo na kojem bi se ona primila.

"Kroz ponašanje ljudi iz regiona koji su pasionirani pratioci političkih dešavanja primjećujem da njih BiH uopšte ne interesuje. Ona je tu kao neki 'rođak sa sela' i uvijek se gleda kroz ustaljene stereotipe koji sežu do viceva o Muji i Hasi. Prosječan politički zainteresovan čovjek u Srbiji zna više političara iz Crne Gore nego iz Republike Srpske, pošto im je iz nekog razloga dovoljno da znaju za samo jednog ili dva političara iz RS. Isto važi za Hrvatsku, oni uopšte ne znaju kakvi su odnosi između dva naroda u FBiH, a govorim o ljudima sa kojima bi satima mogli diskutovati o međunarodnoj politici, Izraelu, Rusiji, Iranu, SAD", kaže Šikuljak.

Zaključujući priču, on smatra da je region sasvim zadovoljan gorenavedenim stereotipom o BiH.

"Svaka promjena toga bi im bila traumatična", naveo je Šikuljak za "Nezavisne".