Donald Trump već je ranije govorio da u jednome danu može zaustaviti rat u Ukrajini, a plan za završetak rata koji je iznio kandidat za njegovog potpredsjednika JD Vance u posvemu je suprotan politici Bidenove administracije.

Kandidat Donalda Trumpa i Republikanske stranke za potpredsjednika SAD-a na predstojećim predsjedničkim izborima JD Vance iznio je glavne crte plana za okončanje rata u Ukrajini koji Trump i negova administracija planiraju provesti ako zasjednu u Bijelu kuću.

Plan uključuje demilitariziranu zonu na ukrajinskom teritoriju, a Ukrajini osporava pravo da postane članica NATO-saveza.

Završiti rat što prije bez obzira na cijenu

Naravno, taj plan se suštinski razlikuje od politike koju administracija aktuelnog američkog predsjednika Joea Bidena vodi prema Ukrajini, ali i saveznicima u NATO-u.

Prema onome što je rekao JD Vance, demilitarizirana zona u Ukrajini bila bi snažno utvrđena kako bi onemogućila ponovni napad Rusije, ali bi trenutna linija razgraničenja ostala kakva jest, s dijelovima ukrajinskog teritorija pod ruskom okupacijom. Također bi Ukrajina morala pristati na neutralnost, odnosno odustati od zahtjeva za članstvom u NATO-u i drugim “savezničkim institucijama”.

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević kaže kako taj plan pokazuje u kojoj mjeri se Trumpova vanjskopolitička koncepcija razlikuje od Bidenove.

“Bidenov je cilj nanijeti strateški poraz Rusiji, što znači da joj se odrekne pravo sudjelovanja u kreiranju europske sigurnosne arhitekture i da će Ukrajina biti u NATO-savezu. Trumpov je cilj završiti rat u Ukrajini što je moguće prije, neovisno o cijeni koju za to treba platiti Ukrajina”, tumači Kovačević.

Trumpov je pristup takav, kaže, jer je Rusija nuklearna sila, a on respektira Vladimira Putina kao lidera.

“Čak bi se moglo reći da mu se divi jer Vladimir Putin je uspio postići to da kad sudjeluje na izborima, unaprijed se zna rezultat tih izbora. To bi htio i Trump, ali on to u Americi ne može”, dodaje Kovačević.

“Trump računa na porast desnog populizma u Europi”

No je li Trumpov plan takav zbog izborne kampanje i bi li ciljevi tog plana bili kalibrirani i donekle promijenjeni kada bi postao predsjednik? Kovačević kaže da svaki plan u provedbi može doživjeti promjene, ali smatra da je ono što je u tom planu izneseno doista Trumpova koncepcija.

“To je vidljivo i iz njegovih nastojanja tijekom njegovog prvog mandata. On je Putinu vjerovao više nego svojim obavještajnim službama. Bio je neraspoložen prema Zelenskom jer ovaj nije od prve pristao u ime Ukrajine podastrijeti dokaze protiv Bidenovog sina čime je trebao pomoći Trumpovoj izbornoj kampanji. Osim toga, osnovne odrednice Trumpove vanjske politike su izolacionizam, zanemarivanje saveznika i njihovih interesa, povlačenje solo poteza i donošene odluka bez prethodne konzultacije sa saveznicima. A od saveznika je očekivao da prihvate sve što on dogovori, bez obzira na to je li to u skladu s njihovim interesima ili nije”, ističe.

Usto, Trump računa i na porast desnog populizma u Europi.

“Te desne populističke stranke financiraju iste one organizacije koje financiraju i Trumpa u SAD-u, a finacira ih i Putin. Ako te stranke budu imale utjecaja na vlast, zauzet će se upravo za takav Trumpov prijedlog”, kazao je Kovačević za N1.