“Bliže je nego što je bilo prije mjesec. Imamo još nekih razlika, ali je važno naglasiti zbog primjetnog populizma kako ovaj projekat kad krene u realizaciju da sve bude idealno ne može biti gotov za minimalno pet godina. Očito je previše očekivati od svih aktera da ne kreiraju lažni ambijent kako je usvajanjem zakona riješena talačka kriza FBiH po jednom plinovodu. Prethodna vlada je od 2017 godine i potpisanog sporazuma imala 7 godina da uradi nešto i nisu ništa. I opet klasika, mi smo u naših 16 mjeseci trebali sve završiti što oni nisu za 7 godina”, rekao je premijer FBiH Nermin Nikšić nedavno odgovarajući na pitanje da li je zakon o južnoj plinskoj interkonekciji blizu usaglašavanja.

Na insistiranje novinara da otkrije dokle se došli sa usaglašavanjem stavova s HDZ-om u vezi ovog zakona Nikšić je bio, također, nedorečen rekavši da nema previše otvorenih i spornih pitanja, ali je ponovio ono što je ranije govorio, a to je da je, prema njegovom mišljenju, kompromis ispostava BH Gasa koja će voditi ovaj projekat u skladu sa zakonom. Ispostava će, dakako, biti u Mostaru.

KO JE ŠTA URADIO?

“Slobodna Bosna” je provjerila istinitost Nikšićevih tvrdnji da prethodna vlast nije uradila ništa na realizaciji projekta južna plinska interkonekcija i došlo da frapantnih podataka.

Bivši direktor BH Gasa Almir Bečarević je šokiran Nikšićevim neznanjem i paušalnim tvrdnjama, što nam potvrdio s čak 8 konkretnih poteza koji su urađeni prije nego je formirana druga Nikšićeva vlada u posljednjih 13 godina.

Evo koji su to potezi koji su dočekali Nikšićev kabinet na početku njegovog posljednjeg mandata:

“1. Urađena studija uticaja na okoliš i studija isplativosti (2019. godina) i objavljen tender u saradnji sa EBRD. 2. Urađen idejni projekat (2020. godina), finansirano novcem Evropske komisije. 3. Urađen zakon o južnoj interkonekciji koji je prošao jedan dom (2020. godina), prijedlog pripremio BH Gas. 4. Potpisana tačka interkonekcije sa Hrvatskom (2021. godina), potpisali ga BH Gas i Plinacro. 5. Predat zahtjev za urbanističku dozvolu sa kompletnom dokumentacijom (2021. godina). 6. Pripremljen tender za glavni projekat (2021. godina). 7. Dostavljen međudržavni sporazum Vijeću ministara BiH (2018. godina). 8. Dobijena okolinska dozvola (2021. godina)”, rekao nam je Bečarević.

PROJEKAT POSKUPIO ZA 50 MILIONA EURA

U međuvremenu nakon formiranja nove Vlade FBiH na čelu s Nikšićem zakon o južnoj interkonekciji koji ih je dočekao je sklonjen s dnevnog reda, urbanistička dozvola je odbijena, projekat je poskupio za 50 miliona eura, a kantoni koji su ranije davali saglasnost za gradnju su je povukli.

Činjenica je da gasovod Južna plinska interkonekcija nije izgrađen unatoč tome što BiH od početka uvođenja gasifikacije koje je počelo još u bivšoj SFRJ stalno kupuje gas iz jednog, ruskog, izvora. U prethodnoj Vladi FBiH glavnu riječ su vodili SDA i HDZ BiH, a u vrijeme njihove zajedničke vladavine urađeni su ovi bitni koraci. Promjenom vlasti tokom koje su na mjesto SDA uskočili SDP, NS i NiP apetiti HDZ-a su u projektu Južna plinska interkonekcija naglo porasli, zbog čega je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pretrpio žestoke kritike američke ambasade, te zamalo dospio na američku crnu listu. Da li je HDZ s razlogom predosjetio da s SDP-om i drugim strankama Trojke može realizovati ono što nije mogao za vrijeme prethodne Vlade vidjet ćemo kada Komisija za izradu zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji završi svoj posao. 

(D. Omeragić)