Društvo
DUGOGODIŠNJI PRIJATELJ I SARADNIK O PRVOM PREDSJEDNIKU BiH: "Alija Izetbegović je bio vizionar, njegova širina i traženje zajedničkih tačaka..."
Prije 15 min0
Italija, dugo smatrana neodgovornom članicom EU zbog prekomjernih javnih troškova i poreznih utaja, sada iznenađuje Bruxelles pozitivnim proračunskim pomacima. S druge strane, Francuska, nekada snažan politički igrač suočava se s ozbiljnim fiskalnim problemima.
Evropa
Prije 2h Prije 2h
0
Italija je godinama bila sinonim za fiskalnu neodgovornost. Visoki javni dug, stalni proračunski deficiti i loš sustav poreznih prihoda bili su u središtu kritika od strane Europske komisije. No, najnoviji podaci pokazuju da se situacija u Italiji poboljšava, i to brže nego što su mnogi očekivali.
Prema italijanskom Ministarstvu financija, njihov proračunski deficit trebao bi pasti na 2,8 posto BDP-a do 2026. godine, što je ispod europskog limita od 3 posto. Značajan dio ovog napretka dolazi od povećanja poreznih prihoda. Zahvaljujući inflaciji i rastu plaća, prihodi od poreza porasli su za 6,2 posto u samo godinu dana, što je italijanskoj vladi donijelo dodatnih 19 milijardi eura.
Uz to, italijanska premijerka Giorgia Meloni postigla je političku stabilnost, što dodatno pomaže u održavanju štedljivog proračuna. Za razliku od svojih prethodnika, koji su često osvajali glasove velikim javnim troškovima, Meloni svoju popularnost temelji na identitarnim pitanjima, poput migracija i kulturnih politika, umjesto na ekonomskoj politici. To joj omogućuje zadržavanje fiskalne discipline bez velikih pritisaka za povećanje potrošnje, piše Politico.
Italija je također uvela mjere za suzbijanje poreznih utaja, a manji porezi na dohodak dodatno su potaknuli građane da prijavljuju svoje prihode. Premda se fiskalna konsolidacija ne temelji samo na štednji, talijanska vlada planira pronaći dodatne uštede u proračunu, uključujući 4 milijarde eura uštedâ od strane raznih ministarstava.
Dok Italija pokazuje znakove oporavka, Francuska se suočava s rastućim proračunskim deficitom i političkom nesigurnošću. Deficit Francuske ove godine doseže 6,1% BDP-a, što je znatno iznad predviđenih 5,5%. Francuska već neko vrijeme promašuje svoje fiskalne ciljeve, a glavni razlog za to su loše proračunske prognoze i nedostatak odlučnosti u povećanju poreznih prihoda.
Jedan od razloga pogoršanja javnih financija u Francuskoj je pretjerano optimistično predviđanje gospodarskog rasta i poreznih prihoda. Prema ekonomistima, francusko Ministarstvo financija često precjenjuje budući rast, što dovodi do nepreciznih proračunskih prognoza. Kao rezultat toga, Pariz je bio prisiljen više puta revidirati svoje fiskalne planove.
Nova vlada pod vodstvom premijera Michela Barniera planira uvesti oštre mjere štednje, uključujući porezne povećanja i smanjenje javne potrošnje u iznosu od 60 milijardi eura. No, te mjere naišle su na snažan otpor u parlamentu i među koalicijskim partnerima, što dodatno otežava političku situaciju u zemlji.
Uz sve to, Francuska se suočava s ozbiljnim padom vjerodostojnosti na međunarodnim financijskim tržištima. Agencije za kreditni rejting smanjile su dugoročni suvereni rejting Francuske, što ukazuje na pogoršanje fiskalnog stanja zemlje. Od početka pandemije, troškovi zaduživanja Francuske u odnosu na Njemačku značajno su porasli, a prednost u financiranju u odnosu na Italiju smanjena je na samo 0,5 postotnih bodova.
Ova promjena u fiskalnoj dinamici između Italije i Francuske ima široke implikacije na razini EU-a. Europska komisija već je upozorila obje zemlje da moraju dovesti svoje javne financije u red, no Italija se ovaj put nalazi u boljoj poziciji. Komisija je Italiji dala dodatne četiri godine, sveukupno sedam, da stabilizira svoje financije, dok se Francuska također nada sličnom ustupku.
No, unatoč relativnom uspjehu, Italija se suočava s dugoročnim izazovima. Među njima je i demografski pad, koji bi mogao otežati budući gospodarski rast. Iako su trenutne mjere donijele poboljšanja, dugoročni rast ovisit će o održivim reformama i sposobnosti zemlje da iskoristi EU-ova sredstva za oporavak nakon pandemije.
Francuska, s druge strane, nije imala toliko koristi od europskih fondova kao Italija. Veći dio svog plana oporavka Francuska je financirala vlastitim sredstvima, što je dodatno povećalo njezin javni dug.
Prema mišljenju analitičara, ako Francuska uskoro ne promijeni smjer, mogla bi se suočiti s daljnjim padom kreditne sposobnosti, što bi značilo veće troškove zaduživanja i ozbiljne posljedice za gospodarstvo.
(Tportal)
Društvo
DUGOGODIŠNJI PRIJATELJ I SARADNIK O PRVOM PREDSJEDNIKU BiH: "Alija Izetbegović je bio vizionar, njegova širina i traženje zajedničkih tačaka..."
Prije 15 min0
Regija
SPREMA SE ZA PUT: Premijer Crne Gore na poziv Orbana ide u Budimpeštu, Spajić će iskoristiti priliku da...
Prije 32 min0
Ekonomija
PRILIKA ZA MLADE: Sajam karijera TALENTforBIZ uskoro u Sarajevu, stižu mnoge poznate kompanije iz Turske
Prije 53 min0
Evropa
"SVE SE TRESLO": Stanovnici dijele svoje iskustvo nakon što je potres magnitude 4.8 zabilježen na otoku...
Prije 1h0
Evropa
PROCURILA SNIMKA S LICA MJESTA: Projektili padaju na turski teritorij, turske trupe nisu bile uključene...
17. Okt. 20240
Evropa
TURSKI ŠEF DIPLOMATIJE ZNA ŠTA SE SPREMA: "Moramo biti spremni za ovo!"
17. Okt. 20240
Evropa
HAOS NA ISTOKU EUROPE: Ruske letjelice ponovo napale Bjelorusiju, podignuti avioni...
17. Okt. 20240
Evropa
SVE JE IZAŠLO NA VIDJELO: Jedan od najbližih saveznika Ukrajine zapravo finansira Putinov rat, evo i kako...
16. Okt. 20240
trenutak ...
Komentari - Ukupno 0
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove redakcije Slobodna Bosna. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Redakcija zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara redakcija nije dužna obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.