Trodnevni summit BRICS-a, koji počinje danas u Kazanju, glavnom gradu države Dagestan, u sastavu Ruske Federacije, biće najveći skup ove asocijacije do sada, jer će uz Brazil, Rusiju, Indiju, Kinu i Južnoafričku Republiku, učestvovati predstavnici još četiri države: Egipta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Etiopije i Irana.

Putinovu sreću pomutile su dvije vijesti: prva, da je brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva otkazao dolazak jer se navodno povrijedio kod kuće, i druga, da je predsjednik Srbije odbio Putinov poziv zbog “ranije preuzetih obaveza”. Na taj način, Putin je dobio jasnu poruku da se ovoj fantomskoj organizaciji neće pridružiti ni jedna država sa Balkana, koji je sada u važnoj interesnoj sferi Rusije i Kine.

Pojam BRICS skovao je 2001. godine ekonomist Jim O'Neill iz Goldman Sachsa kako bi skrenuo pažnju investitorima na visoke stope ekonomskog rasta u Brazilu, Rusiji, Indiji i Kini. Akronim četirina vedene države daje naziv BRIC, odnono blok ili cigla na engleskom jeziku. Prvi sastanak ministara vanjskih poslova BRIC-a organizirala je Rusija na marginama Generalne skupštne Ujedinjenih naroda 2006. godine. Grupa je održala svoj prvi susret lidera 2009. godine, kada se priključila i Južnoafrička Republika pa je nazivu dodato još jedno slovo S.

No, početkom 2011. godine, američki vanjskopolitički magazin Foreign Policy, na naslovnoj strani piše da će treba zaboraviti BRICS jer će svijetom u narednih deset godina drmati TIMBI, grupa pet država među kojim nema Rudije i Kine.

Foreign Policy prognozira 2011. godine da će eksplodirati ekonomije Turska, Indije, Meksika, Brazila i Indonezije, dok će istovremeno izblijedjeti značaj Kine i Rusije.

Zbog brojnih prepreka razvoju, ocjenjuje Foreign Policy, Rusija i Kina trebaju napustiti skup, a uz bok Indiji i Brazilu, u novom savezu pod imenom TIMBI, trebaju stati Turska, Meksiko i Indonezija, zbog pozitivnih demografskih trendova, stepena demokratizacije i činjenice da je njihov zajednički BDP već tada bio veći od kineskog, a pritom i ubrzano raste. Njihova kombinacija propulzivne radne snage i političke otvorenosti signalizira ubrzani rast ljudskog kapitala i inovacija koje će ove regionalne sile u bliskoj budućnosti katapultirati u svjetske sile.

Uprkos toj prognozi, Putin ne odustaje od asocijacije BRICS, pa čini sve da umiruću grupu ojača i proširi novim članicama.

Uprkos Putinovom naporu, BRICS i dvije decenije nakon osnivanja, ostaje na početnim pozicijama: bez zajediničkih insitucija i bez ikakve mogućnosti da četiri ključne države, Kina, Indija, Rusija i Brazil, dogovore zajedničke ekonomske i političke prioritete. Puklo je još prije nekoliko godina kada Indija nije podržava kineski streteški projekat “Jedan pojas – jedan put”.

Uprkos Putinovom angažmanu, BRICS je danas uglavnom irelevantan kao investicijska tema zbog geopolitičkih promjena i različitih ekonomskih putanja njenih članica. Sankcije predvođene SAD-om isključile su Rusiju iz većine stranih ulaganja, a neki sektori u Kini, posebno tehnološke firme, također su pod sankcijama ili se suočavaju s mogućim zabranama ulaganja. Kina je također ekonomija u fazi sazrijevanja, sve više odvojena od drugih tržišta u razvoju i suočava se sa strukturnim usporavanjem. Brazilska ekonomija znatno je usporila nakon završetka globalnog buma sirovina prije otprilike deset godina.

BRIKS danas služi kao varljiva potvrda ruskom predsjedniku Putinu da nije potpuno potonuo u političku izolaciju i da je još u stanju okupiti i predvoditi važne države svijeta.

(Samir Begović)