Partizansko spomen-groblje u Mostaru, u Bosni i Hercegovini, koje je godinama na meti vandala, još jednom je oskrnavljeno. Historičar Dragan Markovina za Gradsku televiziju kaže da za to krivi upravu grada, koja, kako kaže, nije učinila ništa da zaštiti spomenik koji je bio čuven u bivšoj Jugoslaviji.

“Nije ovo prvi put da partizansko groblje u Mostaru bude na meti vandala. Udaraju po njemu ravno tri decenije”, poručuje historičar Dragan Markovina, ističući da je od početka 92. godine – kada je prvi put bačena bomba, noć uoči obilježavanja oslobođenja Mostara – do danas preživjelo niz devastacija. 

“Redovno su to neki uvredljivi grafiti, redovno se tu par ploča slomi, pa je obnovljena 2018. godine uglavnom i opet su nastali novi slučajevi”, kazao je Markovina. 

Ovog puta, navodi, vandali su bili dobro organizovani, jer su za noć polomili više od 700 ploča.

“U ovakvom opsegu, da za jednu noć, očito organizirana grupa ljudi, i to ne dvoje ili troje, jer to prosto nije bilo moguće tako izvesti, već 10-15 ljudi, uz neko oruđe dođe i slomi svih 700 ploča sa imenima poginulih Mostaraca, to se još nije dogodilo”, ističe Dragan Markovina.

Prema njegovim riječima, cijeli ambijent u Bosni i Hercegovini ide naruku vandalima.

“Ne znam ko je to napravio, znam da su izbori u Bosni i Hercegovini početkom 10. mjeseca i da je vjerovatno vezano uz to, ali znam što je omogućilo da se to dogodi. To je društveni ambijent u kojem već 30 godina u Mostaru postoje imena ulica po ustaškim ministrima-zločincima, u kojima katolička crkva, koja u neposrednoj blizini partizanskog groblja ima sjedište, uporno traži da se to groblje ukloni”, objašnjava historičar Markovina.

Za uništavanje partizanskog groblja Markovina prst upire u dvije, kako kaže, najmoćnije institucije u Mostaru  –  Katoličku crkvu i Islamsku zajednicu.

“Jednoj od dvije najmoćnije institucije u gradu jako smeta partizanska baština. Ne znam da li su ljudi koji su ovo organizirali imali ikakve veze s njima, ali postoji taj društveni koncept zašto se to događa. Druga je Islamska zajednica. To su dvije uvjerljivo najmoćnije institucije u Mostaru”, rekao je Markovina.

Iako se u gradu mogu čuti riječi osude vandalskog čina, na protestu organizovanom tim povodom bio je mali broj građana.

“Atmosfera straha u Mostaru je prilična. Ja sam čak juče razgovarao, bilo nas je stotinjak na demonstracijama. Nevjerovatno je koliki je broj ljudi rekao da se bojao doći.”

“Iskreno da vam kažem, ne znam zašto su se bojali doći. Jasno mi je da se ovdje atmosfera straha uzgaja 30 godina i da se posljedice rata nisu u sanirale ni na jedan realan način među ljudima. Ali svejedno da se neko usred bijela dana boji doći na građanski protest, to, iskreno govoreći, ne mogu razumjeti”, zaključio je Markovina.

Partizansko spomen-groblje u Mostaru izgrađeno je 1965. i djelo je čuvenog beogradskog arhitekte Bogdana Bogdanovića.
Svojevremeno je važilo za najmonumentalniji antifašistički spomenik na Balkanu, koji je brzo pretvoren u lokaciju za odlaganje otpada.