Snijegom pokriveni vrh planine Hermon nadvija se nad Kirjat Šmonom, gradom na sjeveru Izraela. U protekla tri mjeseca on se pretvorio u grad duhova, praznih ulica i nekoliko trgovina koje su još uvijek otvorene. S vremena na vrijeme tišinu prekidaju glasne eksplozije.

Grad se nalazi u blizini izraelsko-libanonske granice. Vojni položaji libanonskog šijitskog Hezbolaha udaljeni su samo nekoliko kilometara i nalaze se s druge strane demarkacijske linije koja razdvaja dvije zemlje, piše DW.

"Čujete alarm, a onda imate pet sekundi da odete do skloništa. Ali stalno se događa da prvo čujete eksploziju, a tek onda alarm", kaže Ariel Frisch, član tima za hitne intervencije kojeg je oformila gradska uprava. "To znači da me mogu pogoditi u bilo kojem trenutku ako se vozim kroz grad", kaže.

U normalnim uvjetima u gradu živi oko 23.000 ljudi. Međutim, nakon terorističkih napada Hamasa na gradove i vojne baze uzduž pojasa Gaze na jugu zemlje, izraelska vlada je naredila i evakuaciju stanovnika sa sjevera, uključujući Kirjat Šmonu i naselja koja se nalaze do 3,5 kilometara od sjeverne granice Izraela.

Njemačka, EU, SAD i druge zemlje Hamas smatraju terorističkom organizacijom. Oko 50.000 Izraelaca poslušalo je naredbu za evakuacijom. Prema procjenama vojske, do 35.000 građana je privremeno potražilo sigurnost u unutrašnjosti Izraela. Tri mjeseca nakon početka rata u Gazi neizvjesno je kada će se evakuirani moći vratiti kućama. 

Posljednjih dana pojačane su prekogranične borbe između izraelske vojske na sjeveru Izraela i Hezbolaha na jugu Libanona. O mogućim naznakama rasplamsavanja rata protiv Hezbolaha se gotovo svakodnevno raspravlja u izraelskim medijima. Ono se smatra rizičnim, ali neizbježnim na duže staze.

Obje strane bi mogle pogrešno procijeniti situaciju, kažu vojni analitičari. Izrael bi se mogao odlučiti za preventivni udar, kako bi promijenio trenutni status quo.

Sredinom januara, komandant izraelske vojske Herzi Halevi prisustvovao je vježbi rezervista na sjeveru Izraela. "Ne znam kada će izbiti rat na sjeveru, ali mogu reći da je mogućnost da će izbiti u narednih nekoliko mjeseci mnogo veća nego u prošlosti", rekao je Halevi.

Ariel Frisch je jedan od 2.000 stanovnika, koliko se procjenjuje da ih je ostalo u Kirjat Šmoni. Njegova obitelj je napustila grad.

„Stanovnici našeg grada su raštrkani po cijeloj zemlji", kaže Frisch. "Većina njih boravi u hotelima, drugi su iznajmili apartmane. Djeca školskog uzrasta moraju biti smještena u druge škole, ljudi koji imaju poduzeća se bore za egzistenciju, a mnoge njive u okolini su napuštene", kaže.

Posljednji veliki rat između Izraela i Libanona 2006. godine trajao je šest sedmica. "Ali ovaj rat, koji je počeo Hamasovom invazijom na jug Izraela, uplašio je sve jer smo shvatili da bi se prijetnje Hezbolaha mogle ostvariti", kaže Frisch.

Hezbolah opasniji od Hamasa

Frisch pod time misli na planove prema kojima bi Hezbolahova elitna Radwan jedinica mogla osvojiti sjever Galileje. Izraelska vojska je 2018. otkrila tunele iskopane duboko u planinskom području, koji se protežu od juga Libana do izraelske teritorije.

"Većini ljudi je to zvučalo kao fantazija Hezbolaha. Govorili su kako to ne može biti istina, da se to ne može dogoditi. Imamo IDF. Jaki smo. Do toga nikada neće doći", kaže Frisch. "Ali, nakon svega što se dogodilo 7. oktobra i Hamasa, koji se nije smatrao jakim i koji nije tako koordiniran, shvatili smo da smo u velikoj opasnosti", kaže.

Neizvjesnost je velika i mnogi shvaćaju da skori povratak kući ne dolazi u obzir sve dok se situacija ne promijeni. "Sve dok je Hezbolah na samoj granici, malo je vjerovatno da će se civilno stanovništvo vratiti”, potvrđuje oficir IDF-a, koji je htio ostati anoniman. Najmanje devet vojnika i šest izraelskih civila ubijeno je u prekograničnim borbama. Prema riječima izraelskih oficira,  Hezbolah trenutno koristi samo oko "jedan posto svojih vojnih sposobnosti". Izraelska vojska procjenjuje da paravojne jedinice Hezbolaha, koje podržava Iran, raspolažu s oko 150.000 precizno navođenih raketa, usmjerenih na Izrael.

Svi znaju da nema lakog odgovora na pitanje, šta će biti dalje. Trenutno se diplomaciji daje još jedna šansa. Izrael insistira da Hezbolah ispoštuje Rezoluciju 1701, koju je usvojilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nakon rata u Libanonu u ljeto 2006. godine i da se povuče u područje sjeverno od rijeke Litani. Međutim, takav korak ne bi eliminirao sve brige evakuiranih iz kibuca Yiftah.

"Kako sklopiti sporazum s teroristima? To je suludo. Kako biti siguran da nam se za četiri godine neće ponovo dogoditi isto? Ovo je rat, u kojem se radi o našoj egzistenciji u Izraelu unutar ovih granica", kaže Fershtman Yogev.

Prošle godine, ona je bila među hiljadama Izraelaca, koji su prosvjedovali protiv kontroverznih reformi pravosuđa premijera Benjamina Netanjahua. Zemlja je izgledala ujedinjena nakon 7. oktobra. A onda su se opet probudile podjele i sumnje u to može li vlada riješiti krizu.

Odmah na početku rata, partner ove Izraelke je mobiliziran kao rezervist na jugu Izraela. Iako se u međuvremenu vratio i tek je dva tjedna kod kuće, već je dobio novu naredbu za odlazak na front, ovaj put na sjever. "Sada sam ponovo uplašena. I ljuta", kaže Fershtman Yogev. "Ljuta sam na državu. Ljuta sam na političare. Ljuta sam. Kako smo došli u ovu situaciju i kako nam se to uopće moglo dogoditi", zaključila je ova Izraelka.