Dugogodišnji napor da se ekstremističke snage zadrže izvan vlasti u Evropi službeno je završen, piše Politico.

Desetljećima su političke stranke svih vrsta udruživale snage kako bi tvrdu desnicu držale daleko od poluga moći. Danas se ova strategija, poznata kao sanitarni čvor, raspada, dok populističke i nacionalističke stranke jačaju diljem kontinenta.

Šest zemalja Evropske unije - Italija, Finska, Slovačka, Mađarska, Hrvatska i Češka - imaju stranke tvrde desnice u vladi. U Švedskoj se opstanak izvršne vlasti oslanja na sporazum o povjerenju i opskrbi s nacionalističkim Švedskim demokratima, drugom najvećom snagom u parlamentu. U Nizozemskoj je antiislamski nastrojen Geert Wilders na rubu vlasti, nakon što je sklopio povijesni dogovor o formiranju najdesnije orijentirane vlade u novijoj nizozemskoj povijesti. U Hrvatskoj je HDZ, koji slovi kao desni centar, u vladu uveo krajnje desnu i revizionističku stranku Domovinski pokret.

U međuvremenu, stranke tvrde desnice dominiraju anketama u velikom dijelu Evrope. U Francuskoj, Nacionalno okupljanje čelnice krajnje desnice Marine Le Pen ima više od 30 posto podrške, daleko ispred stranke predsjednika Emmanuela Macrona. S druge strane Rajne, Alternativa za Njemačku, stranka pod policijskim nadzorom zbog svojih ekstremističkih stavova, druga je na izborima, u ravnopravnom sučeljavanju sa socijaldemokratima.

Kako se približavamo izborima za Evropski parlament sljedećeg mjeseca, ove bi stranke mogle iskoristiti svoj zamah za formiranje snažnog političkog bloka, ako mogu održati svoje jedinstvo.