Mark Rutte bit će sljedeći glavni sekretar NATO-a nakon što su se sve 32 članice saveza složile da odlazeći nizozemski premijer naslijedi Jensa Stoltenberga.

Nakon potvrda Mađarske i Slovačke u utorak, i Rumunija je potvrdila svoju podršku Rutteu u četvrtak, a rumunski predsjednik Klaus Iohannis povukao je svoju kandidaturu za čelno mjesto NATO-a.

Tokom sastanka Vrhovnog vijeća nacionalne obrane, Iohannis je rekao da je obavijestio NATO saveznike o povlačenju svoje kandidature.

Rutte će preuzeti vodstvo NATO-a u kritičnom trenutku. Njegov novi posao započet će do 2. oktobra, nešto više od mjesec dana prije izbora u SAD-u, koji će oblikovati sudbinu vojnog saveza koji je služio kao najuspješnije istočnoeuropsko odvraćanje od agresivne Rusije. Bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, sadašnji republikanski kandidat, obećao je ostati u NATO-u, ali je zaprijetio prekidom američke pomoći Ukrajini ako bude ponovno izabran.

Promatrači, međutim, pripisuju Rutteu priznanje da je “šaptač Trumpu”, zahvaljujući njegovoj sposobnosti sklapanja dogovora s političarima iz različitih sredina, zaradivši čak i pohvalu tadašnjeg predsjednika SAD-a: “Sviđa mi se ovaj tip!”

Potvrđivanje Ruttea također znači da je pitanje sukcesije razjašnjeno prije jula kada čelnici NATO-a odlaze u Washington na obilježavanje 75. godišnjice saveza.

Rutteova potraga za najvišim položajem u NATO-u bila je dug put. Kampanju za posao vodi od prošlog novembra.

Ruttea su kritizirali jer nije bio dovoljno aktivan u traženju podrške iz istočnoeuropskih zemalja, koje su dovele u pitanje njegovu podršku ruskom projektu plinovoda Sjeverni tok 2 prije 2014.

Rutte također kontinuirano nije uspijevao dovesti nizozemsku odbrambenu potrošnju do cilja NATO-a od 2 posto BDP-a tokom svog 14-godišnjeg premijerskog mandata pete najveće ekonomije EU. Očekuje se da će Nizozemska konačno ispuniti taj cilj ove godine, prema najnovijim podacima NATO-a.

Rumunski predsjednik Iohannis bacio je svoj šešir u ring u kasnoj fazi. Kad je u martu objavio svoju kandidaturu, dvije trećine svih NATO saveznika već je stalo uz Ruttea.

Tokom svoje tromjesečne utrke, Iohannis je uspio dobiti samo jedan glas među 32 saveznika – onaj mađarskog premijera Viktora Orbána, koji je iskoristio svoje nepostojanje kako bi stekao utjecaj i osigurao odustajanje Mađarske od NATO-ovih zadaća i financiranja u Ukrajini.

Rutteov odabir također slijedi dugotrajan proces u kojem je Stoltenbergov mandat produžen četiri puta.

U 2017. saveznici su odlučili produžiti mandat glavnog sekretara do kraja septembra 2020. U 2019. pomaknuli su taj datum na septembar 2022. Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je još jedno produljenje, koje je trebalo trajati do septembra 2023. U julu prošle godine godine, saveznici u NATO-u dogovorili su produljenje Stoltenbergovog mandata glavnog sekretara za godinu dana.

“Vrlo sam uvjeren da će savez pronaći dobrog nasljednika”, rekao je Stoltenberg za POLITICO prošle sedmice.